Zbog PROTESTANATA, MUSLIMANI umalo pregazili EUROPU!

Protestantizam je hereza, da budem precizniji, protestantizam je velika hereza. Što je to hereza? Veliki Hilaire Belloc ovako definira herezu u svom monumentalnom djelu „Velike hereze“: „Hereza je izopačenje ili izobličenje nekog sustava „izuzimanjem“ ili „izdvajanjem“ jednog dijela sustava. Riječ „hereza“ potječe od grčkog glagola haireo, koji je prvo značio „shvaćam“ ili „poimam“, a zatim je poprimio značenje „oduzimam“.


Što se dogodilo u 16. stoljeću? Zašto su se dogodila ta previranja? Protestantizam se „ušetao“ na svjetsku scenu i, pokrenuo ogroman kotač, kojeg ni njegov „osnivač“ Martin Luther, više nije mogao ni kontrolirati ni zaustaviti. Najutjecajniji i najpoznatiji katolički povjesničar Hilaire Belloc u svom vrhunskom djelu „Kako je nastala reformacija“ piše: „Završni udarac mogao se dogoditi bilo gdje. Dogodilo se na neočekivan način, jednim provincijskim incidentom u njemačkoj državi Saksoniji. Cijeli svijet je čuo da je reformacija počela kada je Martin Luther pričvrstio na vrata jedne crkve u gradu Wittenbergu u Njemačkoj, na noć Svih Svetih, 1517. godine, jedan prosvjedni tekst protiv kupovanja oprosta.“

Borba između katolika i protestanata trajala je desetljećima. Do tog sukoba je došlo jer se nezadovoljstvo i nemir u Europi kupio stoljećima. Crna kuga, koja je poharala europske države, brojna neslaganja unutar i, među državama, ujedno i neslaganje sa Katoličkom crkvom, doveli su do nesuglasica koje su prerasle u krvave borbe. Borbe su trajale do 1648. godine, kad je nastupila podjela Europe Westfalskim mirom.

Pokretačka snaga reformacije, navodi Hilaire Belloc, nije bila pobuna protiv crkvenoga nauka nego pohlepa vlastele i pobuna protiv svećenstva. Katolička crkva, nije uspjela suzbiti, na veliku žalost, ovu veliku opasnost, koja je itekako zaprijetila opstojnosti europske katoličke civilizacije. Pohlepa, koja je vodila vlastelu, da opljačka crkvenu imovinu, dovela je katoličku Europu do opasnosti da bude paralizirana i time laki plijen za muslimansku ofenzivu sa istoka.

Dok su se reformatori „bavili“ reformiranjem, odnosno pljačkanjem crkvene imovine, snažna muslimanska sila prodirala je duboko u Europu. „Ljudi općenito ne razumiju koliko je za uspjeh Lutherove vjerske revolucije protiv katoličanstva u Njemačkoj zaslužan muslimanski pritisak s istoka, koji je paralizirao središnju vlast njemačkih careva. Neprijatelj je već osvojio Mađarsku i mogao je vrlo lako osvojiti cijelu južnu Njemačku, a možda čak i doći do Rajne. Da je islam u tome uspio tijekom kaosa žestoke građanske nesloge među Nijemcima zahvaljujući pojavi reformacije naša bi civilizacija bila jednako učinkovito uništena kao što bi bila i da prva navala muslimana preko Španjolske nije bila obuzdana osamsto godina prije toga u središtu Francuske.“

Povijest se poznaje „šturo“ ili je se uopće ne poznaje. Međutim, često se reformatore spominje kao „spasitelje“ koji su izvukli čovječanstvo iz „šapa“ Katoličke crkve. Dok nitko ne spominje strašnu pohlepu, „vlastelina reformatora“, koji su preko noći postajali milijunaši, na račun crkvene imovine. Naravno, nitko ne spominje, jer se želi zaobići istina, da je protestantska pobuna dovela skoro do uništenja europske civilizacije tako što je širom otvorila vrata muslimanskoj najezdi sa istoka.

Ne zaboravimo povijesne činjenice i kretanje muslimanske sile: „Pad Carigrada potkraj Srednjega vijeka (1453.) bio je samo početak daljnjeg muslimanskog prodora. Islam se proširio cijelim Balkanom. Zauzeo je sve istočne sredozemne otoke, Kretu, Rodos i ostale. Potpuno je okupirao Grčku, počeo je napredovati dolinom Dunava i velikim sjevernim nizinama. Uništio je drevno Mađarsko kraljevstvo u fatalnoj Mohačkoj bitci, a naposljetku je, u prvoj trećini 16. stoljeća, upravo kad se prolomila oluja reformacije, izravno zaprijetio Europi tako što je napravio pritisak na samo srce Carstva, na Beč.“

Naravno, treba spašavati Beč, jer bi u suprotnom pala Europa. Da se nije formirala katolička vojska, koju je predvodio poljski kralj, inače, vjeran Katoličkoj crkvi, europska civilizacija bi pala pod muslimansku vlast. „Muslimani su gotovo zauzeli Beč“, piše Hilaire Belloc u Velikim herezama. „Beč je jedva uspjela spasiti kršćanska vojska pod vodstvom poljskog kralja, na datum koji bi trebao biti među najslavnijima u povijesti – 11. rujna 1683.“

Međutim, to nije jedini kritični trenutak u borbi sa muslimanskim silama. Velika bitka između kršćanskih i muslimanskih snaga, odigrala se na ušću Korintskog zaljeva, u bitci kod Lepanta. Milosrdni Gospodin nam šalje velikog Papu, svetog Pija V., koji organizira osnivanje Svete Lige, savez katoličkih država. Ime Lepant treba ostati zabilježeno u umu svakoga čovjeka kršćanskog svijeta koji ima imalo osjećaja za povijest. Godine 1571.na  inicijativu velikog Pape, Pija V., udružene kršćanske snage su kod Lepanta pobijedile muslimansku vojsku. U zahvalu za tu pobjedu Papa je 7. listopada uveo blagdan Naše Gospe od pobjede, a u Lauretanske litanije uveo je zaziv Pomoćnica kršćana“.

Protestantizam je ostavio duboke i trajne posljedice, nažalost, koje i dan danas traju. Međutim, proučavajući povijest vidimo da je moglo biti i puno gore. Nažalost, brojni protestanti ne shvaćaju kako je došlo do podijele, međutim, koliko je poznato i, protestantizam je podijeljen na brojne frakcije. Dijalog s protestantima je moguć, razgovarao sam s nekoliko frakcija i vidljiv je napredak u odnosu prema Katoličkoj crkvi. Međutim, stoljetne rane su ostale, generacije i generacije protestanata po cijelom svijetu tradicionalno nastavljaju po uhodanom protestantskom programu. Shvatimo jednom i zauvijek, nije se radilo o crkvenom nauku, bio je to trenutak ludila koji je zahvatio Europu. Stoljeća nakupljanja nezadovoljstava, bolesti i mržnje rezultirala su Lutherovim potezom koji je zapalio pohlepu, mržnju i na koncu rat. Protestantizam je promašaj, prividni pokušaj da se „mijenja“ Katolička crkva. Oni koji su se zavaravali da „mijenjaju“ Katoličku crkvu i, da su „baš“ oni, koji su odabrani, zapleli su se u spletke i vlastitu pohlepu.

Protestanti, ne zaboravite riječi Isusa Krista, Sina Boga živoga: „Ti si Petar – Stijena i na toj Stijeni sagradit ću Crkvu svoju i ni vrata Paklena neće je nadvladati!“ Pozivate se na Bibliju, stoljećima vičete: „Sola Scriptura!“ a tako olako odbacujete zapovijed koju je jasno dao Gospodin! Vratite se pod okrilje, jedine i prave, Katoličke crkve!

Milosrdni Isuse, od srca Ti zahvaljujem što nam šalješ svećenike i časne sestre. Draga braćo i sestre u Kristu, potičem vas na molitvu za svećenike, časne sestre, biskupe, kardinale i papu Franju! Dragi naši svećenici i časne sestre, hvala vam što ste se odazvali pozivu Isusa Krista, Sina Boga živoga!

 

ISUSE, UZDAM SE U TEBE!

Marijo Pomoćnice kršćana, moli za nas!

Sveti Mihovile, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Josipe, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Antune Padovanski, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Franjo Asiški, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Padre Pio, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Benedikte, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Ivane Bosco, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Ivane od Križa, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Dominiče, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Ignacije Loyola, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveta Faustino Kowalska, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveta Katarino Sijenska, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveta Bernardice, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Ivane Pavle II., u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Bazilije Veliki, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Pio V., u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sveti Leopolde Mandiću, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Blaženi Alojzije Stepinac, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Blažena Aleksandrino, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!

Sl. Božji fra Ante Antiću, u ime Božje Ljubavi, moli za nas!


Izvor: Hilaire Belloc, Kako je nastala reformacija , Naklada Benedikta;

          Hilaire Belloc, Velike hereze, Naklada Benedikta

Tekst pripremio: Brat Ivan

2,578 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    Preporuka za pročitati

    Za 1000 radosti

    Čekajte na Božić!!