Uz čudotvorno raspelo iz katedrale sv. Vida u Rijeci vezana je zanimljiva legenda

Riječ je o monumentalnom ranogotičkom drvorezbarenom reljefu koji je sačuvan do danas. Čudotvorno Raspelo je najznačajniji umjetnički srednjovjekovni spomenik, što ga posjeduje grad Rijeka. Uz njega je vezana legenda koja seže u daleko 13. stoljeće.


Predstavlja lik raspetog Krista, koji je na mukama na drvu križa izdahnuo i poklonio glavu, dok mu se tijelo, kao mrtav teret počelo savijati u koljenima. Riječko je raspelo bilo izrezbareno u drvu oko godine 1300. u nekoj umjetničkoj radionici u Njemačkoj, na Rajni ili u Vestfaliji, odakle je došlo u Rijeku, da bi ondje, izloženo na javnom mjestu, bilo stoljećima čašćeno.

Čudotvorno raspelo iz katedrale sv. Vida u Rijeci predstavlja najvažniji srednjovjekovni spomenik koji taj grad ima

Dana 14. listopada 1712., u svečanoj procesiji, preneseno je u crkvu sv. Vida i postavljeno na glavni oltar, a zatim, od godine 1659., na oltar sv. Ignacija u novom sv. Vidu. Isusovci su širili i unaprijedili pobožnost prema tom raspelu, a tiskali su i njegovu sliku u bakrorezu.

Uz raspelo je vezana i jedna legenda

Godine 1296. pod trijemom sv. Vida nekoliko riječkih građana je kockalo. Jedan od njih Petar Lončarić, možda pripit, a razjaren što je u hazardnoj igri kockajući sve izgubio, teško je opsovao i svetogrdno je bacio kamen na raspetog Krista. Tamo gdje je kamen udario drveno raspelo, ono je prokrvarilo, a pod bogohulnikom se rastvorila zemlja koja ga je progutala. Iz zemlje je ostala viriti samo svetogrdna ruka koja je bacila kamen na raspetog Krista. Tako nam to priča riječka legenda.

Glas o čudesnom događaju za čas se razglasio po gradu, i od tada se ovo raspelo, kao čudotvorno, počelo još više častiti. Kamen što ga je bacio bogohulnik još dandanas stoji s lijeve strane raspela s natpisom “Huis lapidis ictu percurssus est Crucifixus! Anno Domini 1227.” (Ovim je kamenom bio udaren raspeti 1227. godine).

Teško je reći je li riječ o romaničkom ili gotičkom Kristu

Izostanak tipičnih stilskih obilježja predmet je neslaganja oko stilskog određenja pa je teško reći je li riječ o romaničkom ili o gotičkom Kristu. Majstor ili radionički krug koji je moguće izradio raspelo, također je nepoznat. Znanstvenici su zaključili kako nije riječ o iznimno kvalitetnom djelu, nego je vjerojatno raspelo uradak drvodjelca. Vrijednost raspela tako je više vezana za liturgijski prostor, praksu čašćenja, predaju i lokalne povijesne crtice. Ne smije se zaboraviti da prikazi raspeća predstavljaju okosnicu kršćanske umjetnosti, a ovo raspelo smještamo u srednjovjekovlje kada je ono imalo iznimnu ulogu u životu vjernog puka. Čudotvorno raspelo iz katedrale sv. Vida u Rijeci bez obzira na sve predstavlja najvažniji srednjovjekovni spomenik koji taj grad ima. Zbog toga je prije nekoliko godina oživljena i Bratovština Čudotvornog raspela.

HKM


 672 total views,  8 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.