Razno

Svetište Marijanskoj u Aljmašu pored Osijeka Raspored Sv. misa za veliku Gospu i kratki povijest

Aljmaš je selo u općini Erdut, smješteno na desnoj obali rijeke Dunav, na obroncima Čvorkovca, na nadmorskoj visini od 93 m. U 260 domaćinstava živi 645 stanovnika (2001.) Dijelovi naselja su zaseoci: Aljmaška Planina i Ušće. Stanovništvo se većinom bavi poljoprivredom, ali i građevinarstvom, ugostiteljstvom, trgovinom i turizmom.


Osnovni oblik turizma u Aljmašu je vjerski turizam, obzirom da je Aljmaš poznato marijansko svetište još od 1704. godine. Na blagdan Velike Gospe ovdje hodočasti velik broj vjernika i turista – godišnje i do 100 000. Crkva Gospe od Utočišta, s kipom Majke Božje, izgrađena je 1864. godine, no ona je sravnjena do temelja u Domovinskom ratu. Na mjestu stare izgrađena je nova crkva, kao moderno arhitektonsko zdanje. Ovo nije bila prva crkva. Naime prvo naselje i crkva izgrađeno je na lokaciji zapadno od sadašnjeg sela. Naselje zvano kao Selište. Stariji stanovnici Aljmaša još i danas to područje zovu Selište. Ovo naselje zajedno sa starom crkvom izgorilo je pa je novo naselje s crkvom u ono davno doba izgrađeno istočno od današnjeg Aljmaša i zvalo se Crkvina. Mještani koji danas imaji zemlju ili vinograd na tome području zovu ga Crkvina. Nakon požara koji je uništio i ovo naselje, izgrađeno je novo naselje na današnjem mjestu.

 Upoznavanje jednog malog ali poznatog mjesta pored Osijeka svetište Marijanskom Aljmaš

1332. U toj se godini – koliko je danas poznato – prvi puta spominje ime Aljmaš. Prvi puta se spominje da je Aljmaš župa. U mjestu zajedno žive hrvati i Mađari, katolici. Bave se ratarstvom i ribarstvom, a neki su trgovci i obrtnici.

1526. Aljmaš s cijelom Slavonijom i Baranjom pada pod vlast Osmanlija. Okupacija traje 160 godina.

1687. Turci (Osmanlije) su protjerani. Duhovnu obnovu oslobođenih krajeva provode redovnici isusovci, koji su ovamo stigli iz Europe, s oslobodilačkom kršćanskom vojskom. U baranjskom selu Laško (danas Lug) isusovci podižu crkvu na čast Blaženoj Djevici Mariji, sa željom da Lug postane marijansko proštenište.

1697. Za skromnu drvenu crkvu u Lugu isusovci nabavljaju Gospin kip, koji na Veliku Gospu, u svečanoj procesiji, iz Osijeka prenose u lug. Kip je bio sličan današnjem: Gospa s krunom na glavi, na lijevoj ruci drži Dijete Isusa, a u desnoj žezlo. – Pristaše Rákóczyjeve bune protiv habsburške vlasti, kalvini, zaposijedaju i naseljavaju više mjesta u Baranji, među njima i Lug u kojem prisvajaju katoličku crkvu i preuređuju u svoju kalvinsku bogomolju.

1704. Da spase Gospin kip, isusovci ga prenose u Aljmaš. Smještaju ga u priprostu aljmašku crkvu, građenu od šiblja, omazanu blatom i pokrivenu trskom. Od sada hodočasnici o Gospinim blagdanima hodočaste u Aljmaš. Godina 1704. prva je godina aljmaškog svetišta. U Aljmaš, mjestašce nedaleko od ušća drave u Dunav, svake godine, bez prekida, napose na marijanske blagdane, dolaze hodočasnici iz Osijeka i okolice.

1708. U Aljmašu se gradi nova crkva, druga po redu. Posvetio ju je 1715. đakovački biskup Đuro Patačić.

1726. Na jednom od Aljmaških brežuljaka isusovci podižu „Kalvariju“ za pobožnost križnog puta.

1807. Aljmaš (ponovo) postaje župom, koja je zajedno s prošteništem povjerena biskupijskim svećenicima sve do danas.

1846. U veliko je požaru izgorjela crkva s Gospinim kipom, mnoge aljmaške kuće i gospodarstva. Spašena je samo kopija kipa. Ta je kopija (slika) prenesena u udolinu udaljenu od Svetišta oko kilometar puta. Tamo je, uz izvor vode, Gospi podignuta kapelica. Uokolo su posađene lipe pa je mjesto prozvano „Gospa pod lipom“. I danas to mjesto posjećuju svi hodočasnici i Gospini štovatelji i s poštovanjem uzimaju izvorsku vodu.

1847. Započima gradnja nove, treće crkve na istom mjestu.

1852. Još nedovršenu crkvu posvećuje đakovački i srijemski biskup Josip Juraj Strossmayer.

1857. Biskup Strossmayer daruje Aljmaškom svetištu novi (današnji) Gospin kip, izrađen u Beču.. Slijede godine u kojima se hodočašća manje-više mirno nastavljaju.

1945. – 1990. vrijeme je vladavine komunističkog režima, čestog ometanja hodočasnika i zabrana hodočašćenja u Aljmaško svetište.

2004. Nova crkva je ukrašena trima mozaicima, koji su rad akademskog slikara Vladimira Meglića iz Zagreba. Prvi motiv je Mala Gospa. Likove Marijine majke Ane i Marije kao djevojčice, okružuje i upotpunjuje niz raznolikih i znakovitih simbola. – Tema drugog mozaika je Marijino Uznesenje (Velika Gospa). Veličanstveni događaj stavljen je u prepoznatljivi aljmaški hodočasnički okoliš. – treći mozaik ornamentima i blistavim arkanđelima, Gabrijelom i Mihaelom, ukrašuje zidnu nišu u kojoj je trajno izložen zavjetni kip aljmaške Gospe.

2004. Navršavaju se tri stoljeća Aljmaškog svetišta (1704.-2004.). U nedjelju 1. kolovoza dijecezanski biskup mons. Marin Srakić posvetio je novu župnu i hodočasničku crkvu. –Obnovu (izgradnju) „Kalvarije“ preuzima Udruga katoličkih gospodarstvenika „S Tobom u zajedništvu“. – Postavljeni liturgijski namještaj, rađen od bračkog kamena sivca (menza, ambon, krstionica, liturgijski stolić, škropionica), dar su hodočasnika i dobročinitelja.

2005. Početkom godine potpisan je novi ugovor za izgradnju druge i treće (završne) etape cjelovitog projekta Svetišta. Investitori su: Ministarstvo mora, turizma, prometa i razvitka, Osječko-baranjska županija i Biskupija Đakovačka i Srijemska. Istodobno se planira darovima hodočasnika i drugih dobročinitelja namještajem opremiti nove prateće objekte i prostore.

2006. Na brdu „Kalvarija“ izgrađena staza Križnog puta duga 480 m. popločena betonskim kockama. Postavljeno 14. velikih hrastovih križeva. Postavljeno 14. mramornih ploča s prigodnim tekstom uz svaku postaju. Uz stazu postavljena rasvjeta i odvodnja. Nabavljene klupe i korpe za smeće, te zasađeno 800 sadnica ukrasnog grmlja. Blagoslov novoizgrađene staze Križnog puta obavljen je 01. kolovoza 2006.

2007. Dovršena izgradnja 2. i 3. faze aljmaškog svetišta. Izgrađen je tzv. „Hodočasnički plato“, brojne ispovijedaonice, prostor za hodočasnike, kapelica, dvorana, suvenirnica te sanitarni čvor. Uređen je sav okoliš oko svetišta, popločen, zasađeno ukrasno grmlje i cvijeće. Svetište je u potpunosti izgrađeno na radost štovatelja Gospe Aljmaške.

 

*Svete mise su u: 6, 8, 10, 12, 16 i 18 sati.
*Sveta misa u 6. sati je za mlade i hodočasnike pješake.
*Svetu misu u 10 sati predvodi Mons. Dr. Đuro Hranić, nadbiskup, metropolit.
*Misa u 12 sati je za stradalnike Domovinskog rata.
*Misa u 18 sati je za mlade bračne parove i njihovu djecu. Iza mise blagoslov djece.

Video


 

Povezani članci

Učitavam....

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da je to vama u redu, ali možete odustati ako želite. U redu Pročitaj više