Sveti Antun Padovanski

Svetac izgubljenih (u) stvari(ma) Zahvaljujući kanonizaciji koja je uslijedila jedanaest mjeseci nakon smrti – a umro je u petak 13. lipnja 1231. god. na putu prema Padovi – životopis sv. Antuna Padovanskog uglavnom je lišen velikih srednjovjekovnih natruha i donosi pouzdan uvid u život sveca koji će postati jednim od najomiljenijih svetaca Katoličke Crkve i uvijek iznova neobjašnjiv fenomen vjerničkog štovanja u svim povijesnim mijenama.


I. Antun Padovanski je rođen 1195. god. u Lisabonu. Rodio se u imućnoj i plemićkoj obitelji. U onodobnim prilikama roditi se u plemićkoj obitelji i biti prvorođeni sin, značilo je unaprijed imati siguran i lagodan život. Međutim, iako su Portugal i Lisabon njegovo zavičajno ishodište – a zavičaj se ne da izbrisati iz duhovnog krajolika svakog.

Graditelj Antunova svetišta

Za njega se govorilo da ima veliko srce i meku dušu. U njemu je bilo mjesta za velike i male ljudske radosti. K njemu su, u samostan, dolazili kao što se na izvor dolazi. Bio je spreman saslušati, savjetovati, utješiti. Znali su kad treba nešto reći, našaliti se, ukazati vidjevši ga. Sve mu se vidjelo u očima.

Svako jutro, po nekom samo njemu poznatu rasporedu, viđali su ga kako moli u parku kojeg je on zasadio. Radovao bi se jutarnjem suncu koje je provirivalo kroz meku krošnju drveća obasjavajući zvonik. Pričalo se kako razgovara s pticama, cvijećem, kako moli s jutarnjim pčelama. Od svega toga bila je istina da je uživao gledajući plodove svoga rada i truda, perivoj, vitki zvonik svetišta, kameno dvorište s klupama, dva brončana kipa i bunar na sredini. Obnovio ga je u surad.

Veliko Čudo

Jedanput u godini, za blagdan svetog Antuna, oživi neveliko samostansko dvorište. Mirno mjesto za odmor i molitvu pretvori se u košnicu od glasova, pjesme i molitve. Čini se da je svake godine isto. Na improviziranoj pozornici smjenjuje se misa za misom. Ispovjednici, molitelji, žamor, pjesma i molitva ujedno. Nikad fratri nisu bili na čistu što je teže, dani uoči ili blagdansko jutro. Sve je moralo biti pripremljeno u kuhinji, crkvi, na dvorištu. Trebalo je dočekati, uslužiti, ispovjediti i pričestiti mnoštvo. Činilo im se da se, sve što može i ne može hodati, slilo tog dana k njima. Gvardijana je danima boljela glava od brige. Nije šala prihvatiti tolike ispovjednike, smjestiti ih u neudobne samostanske sobice. Trebalo je pronaći dobrovoljce za skrb oko mjesta za paljenje svijeć.

Nekadašnji blagoslovi uz Blagdan sv. Antuna Padovanskog

U ranijim je vremenima način života ljudi bio bitno povezaniji s liturgijskom godinom, a mnoge životne okolnosti pratili su različiti blagoslovi. Iako se danas čini to pretjeranim, a kadšto i na rubu praznovjerja, blagoslovi su uistinu imali značenje poticanja i osnaženja u vjeri, odnosno ljudi su jednostavno željeli da sve ono što čine bude popraćeno Božjom milošću, koju su kroz blagoslove molili da se izlije na njih i na sve drugo što ih okružuje. Ako primjerice zavirimo u stare obrednike, možemo pronaći nevjerojatno veliki broj blagoslova, kojima se praktički nastojao u tom vjerskom smislu pokriti svaki trenutak i sve što se zbivalo u obiteljskoj, crkvenoj i društvenoj zajednici. Tako između mnoštva drugih pronalazimo i neke blagoslove koji su vezani uz sv. Antuna Padovanskoga

Sveti Ante, pronađi me!

Sve je tu. Na svome mjestu. I ljetne vrućine i opojni miris ljiljana i završetak nastavne godine i sveti Antun. Na njegov blagdan obično se sve to poklopi i mnogima je sveti Antun sinonim za ovu specifičnu mješavinu emocija. Ove godine ovom spletu emocija dodajmo i nogometno, crveno-bijelo kockasto ludilo i pun pogodak je među nama. I to bez obzira na rezultat utakmice. Pa ipak, svatko od nas ima neko svoje viđenje i iskustvo svetog Antuna. Kad pogledamo ispod tog šarenila i prigodnog kičeraja koji ide uz blagdan svetog Ante, možda se i iznenadimo što ćemo pronaći. Neki od mojih sugrađana toliko vole svetog Antu u osječkoj Tvrđi pa dok prođu sve štandove, popiju poneku čašu piva i susretnu drage ljude… do crkve niti ne stignu. Pohvalno je doista što je tome svojevremno doskočio.


Autor: Vjera i djela

1,611 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: