Psalmi kao molitveni izazov

Molitva je po definiciji razgovor s Bogom. Razgovor ili dijalog, za razliku od monologa, pretpostavlja sugovornike koji jedan drugome govore i međusobno se slušaju. Kako moliti a da čujemo što nam Bog ima za reći? Odgovor je vrlo jednostavan: trebamo u našu molitvu uključiti slušanje Božje riječi, čitanje Svetoga pisma.

Biblija pak u svome bogatstvu sadrži i molitvene obrasce koji imaju posebnu vrijednost jer su kao dio Pisma Božji govor predložen nama kao naš odgovor njemu i to na dvostruki način: molitveno i životno. U Starom zavjetu nalazimo čitavu jednu knjigu biblijskih molitava, Knjigu psalama ili Psalterij koji je poznati njemački bibličar Gerhard Von Rad nazvao „Izraelovim odgovorom Bogu u obliku veličanja“. O kakvom se govoru i odgovoru radi?

Psalmi kao odgovor na Petoknjižje

Knjigu Psalama obično dijelimo na pet dijelova i to zahvaljujući doksologijama koje nalazimo na kraju četiriju psalama (Ps 41; 72; 89; 106), prvu u Ps 41,14: „Blagoslovljen Gospodin, Bog Izraelov, od vijeka do vijeka! Tako neka bude! Amen!“. Navedena četiri psalma određuju kraj četiriju dijela Psalterija. Peti posljednji dio završava s pet hvalospjeva (Ps 146 -150). Pet dijelova Psalterija odgovara prvom dijelu Staroga zavjeta koji se zove Petoknjižje, hebrejski Tora ili Zakon. Prvih pet knjiga Biblije (Post, Izl, Lev, Br, Pnz) predstavljaju vrhunac starozavjetne Božje objave. Petoknjižje započinje opisom stvaranja da bi se nakon prapovijesti i povijesti patrijarha (Post) fokusiralo na izlazak Izraelaca iz Egipta, sklapanje Saveza na Sinaju i hod kroz pustinju sve do ulaska u obećanu zemlju. Bog se veličanstvenim djelima koja opisuje Petoknjižje objavio kao Stvoritelj i Spasitelj, moćan, mudar, milosrdan i vjeran. Na Sinaju je preko Mojsija dao svome narodu Zakon (Tora) čiji centralan dio čine deset zapovijedi kojima je Bog objavio svoju volju za Izraelski narod, ali i samoga sebe jer ono što Bog zahtjeva od svoga naroda do toga i sam drži. Psalterij je dakle odgovor Izraela na Božji govor u djelima i riječima opisanim u Petoknjižju. Doksologije koje omeđuju pet dijelova Psaltira sugeriraju da se radi o odgovoru hvale.

Od slušanja do molitvenog i životnog odgovora

Na sličan zaključak navode početak i završetak psalterija. Ps 1 započinje blaženstvom: „Blago čovjeku koji ne slijedi savjeta opakih, ne staje na putu grešničkom i ne sjeda u zbor podrugljivaca, već uživa u Zakonu Gospodnjem, o Zakonu njegovu misli dan i noć“ (rr. 1s). Ovakvim početkom čitav Psalterij je okvalificiran kao razmišljanje o Zakonu, kao meditaciju o Božjim veličanstvenim djelima i riječima koje nalazimo u Petoknjižju (Tora, Zakon). Psalmist meditira nad Zakonom upravo moleći psalme koji se neprestano vraćaju na Božje djelo stvaranja i oslobođenja iz egipatskog ropstva. Psalmi dakle pozivaju ponajprije na osluškivanje onoga što Bog govori o sebi svojim djelima i riječima da bi mu se moglo prikladno odgovoriti i to ne samo riječju nego i djelom, ne samo molitvom nego i životom. Odgovor djelom se sastoji u svakodnevnom biranju pravednikovog puta (usp. Ps 1), usklađivanjem vlastitih djela s Bogom i njegovom riječju. A svaki psalam u Psalteriju je zapravo pouka kako živjeti pravedno.

Završni dio Psalterija (Ps 146 – 150) uči kakav treba biti molitveni odgovor na Božji govor u Petoknjižju. Ps 150 sastoji se od 10 poziva na hvaljenje i slavljenje Boga i završava retkom: „Sve što god diše Gospodina neka slavi!“ (Ps 150,6). Bog je s 10 riječi stvorio svijet, s 10 čudesnih djela u Egiptu izbavio je Izrael i na Sinaju mu je na dar dao 10 zapovijedi. Na sve to Izrael treba odgovoriti veličanjem. Premda su psalmi većinom prošnje, pozivom na slavljenje Boga završava ne samo Psalterij kao cjelina i svaki od njegovih pet dijelova, nego gotovo i svaki prozbeni psalam. Najbolji primjer je Ps 22 u kojem početna tužaljka u drugom dijelu prelazi u otvoreni hvalospjev čime psalmist izražava sigurnost da će mu molitva biti uslišana. Bog koji je nekada izbavio Izraela iz Egipta izbavit će sada i njega iz njegove nevolje. Do ove vjere psalmist je došao razmišljajući nad Božjim djelima opisanim u Petoknjižju. U skladu s ovime možemo reći da je i prozbena molitva u Psalmima odgovor na Zakon, jer se vjera i pouzdanje molitelja temelje na Božjem djelu spasenja u povijesti.

Kako moliti pojedine psalme?

Pojedini psalmi imaju u pozadini najrazličitije životne situacije: bolest, ozdravljenje, smrtnu opasnost, izbavljenje, rat, pobjedu, progonstvo, povratak, grijeh, oproštenje, žalost, blagdansko slavlje… Nema životnog iskustva koje u Psalmima nije našlo odjeka i pretočeno u molitvu. Naša životna situacija ne mora se uvijek poklapati s psalmistovom. Npr. psalmist se tuži na bolest, a mi smo zdravi. Takav psalam sprema nas za vrijeme kada više i sami nećemo biti zdravi, da tada ne zaboravimo s povjerenjem obratiti se Bogu, a sada ga možemo moliti u ime tolikih bolesnih. Najčešće ćemo primijetiti, ako smo iskreni, da je psalmistova pobožnost daleko iznad naše. Npr. dok molimo Ps 63,2: „O Bože, ti si Bog moj: gorljivo tebe tražim; tebe žeđa duša moja, tebe želi tijelo moje, kao zemlja suha, žedna, bezvodna“, morat ćemo priznati da je naša gorljivost često puno slabija. Katkad će nam se naprotiv činiti da je psalmistova molitva daleko ispod naše kršćanske razine, osobito kad naiđemo na osvetničke elemente kao npr. u Ps 55,24 gdje psalmist moli Boga da njegove protivnike „strmoglavi u jamu grobnu“. Ako smo iskreni priznat ćemo da ni nama nije uvijek lako oprostiti i da nam želja za osvetom nije strana. Psalmist nas uči da pred Boga iznesemo i svoje negativne osjećaje, ali i da osvetu prepustimo Bogu. A Bog nam je u Isusu pokazao da ne ubija grešnika nego za njega umire kako bi ovaj živio.

Psalmi su molitva u kojoj nam Bog govori i sugerira odgovor i to kako molitveni tako i životni. Zato im trebamo pristupiti sa stavom slušanja i poučljivosti. Za nas kršćane Psalmi su meditacija ne samo nad Božjim djelima i riječima u SZ-u nego i u Isusu Kristu čime je onda i naš razlog za molitvu psalama kao odgovorom hvale i pouzdane prošnje dvostruko veći.

 

Piše: dr. Božidar Mrakovčić

3,357 total views, 9 views today

Facebook Comments

Admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

*

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

%d blogeri kao ovaj: