Papa i novinari na povratku iz Egipta

Papa Franjo je – po svom običaju – na povratku s posjeta Egiptu i ovaj put razgovarao s novinarima koji su ga pratili na njegovu putovanju. Prvo se zahvalio novinarima za trud i obavljeni posao, a zatim je odgovarao na njihova pitanja, od kojih donosimo samo najzanimljivija…

Na pitanje o temi pri susretu s Al Sisijem te je li se možda dotakao slučaja Giulia Regenija, talijanskoga doktoranda, kojeg je smaknula tajna služba, papa Franjo je odgovorio, kako je za vrijeme ovoga putovanja imao četiri privatna razgovora te objasnio kako u susretima sa šefovima država – ako nešto iz međusobnog razgovora – obje strane dogovore objaviti, onda tako i učine; inače, teme i sadržaji ostaju privatni i o njima se ne govori. Tako je i u ovom slučaju – kazao je. U pogledu Giulia Regenija, rekao je da je zabrinut te da se Sveta Stolica pokrenula, u tom smislu, ali da ne može kazati u kojem poglédu niti u kojem smjeru.

Jedan od novinara je kazao, kako je govoreći o miru, prosperitetu i razvoju i kako zaslužuju svaku žrtvu, te da je nakon toga podvukao važnost poštovanja neotuđivih ljudskih prava; je li tu riječ o potpori egipatskoj Vladi i priznanje njihove uloge na Bliskom istoku ili pokušaj obrane kršćana, bez obzira na nedovoljna demokratska jamstva, ove Vlade; papa Franjo je kazao da te njegove riječi treba tumačiti doslovno, kao vrijednosti za sebe. «Rekao sam: ‘braniti mir, braniti slogu naroda, braniti jednakost građana, bez obzira na religiju koju ispovijedaju; riječ je o vrijednostima. U rad vlade se ne miješam, nego govorim o vrijednostima da svatko može vidjeti i prosuditi da li ih ova vlada, ova zemlja ili neka druga vlada ili zemlja, promiče ili ne» – kazao je; dok je na pitanje, je li možda posjetio piramide, Papa je odgovorio niječno, iako bi ih – kazao je – volio posjetiti.

Rusku novinarku pravoslavne vjeroispovijesti je zanimalo je kakav je odnos s ruskim pravoslavcima, te ima li pomaka u poglédu zajedničkog slavljenja Uskrsa. Drugo se pitanje odnosilo na međudržavne odnose Vatikana i Rusije, pod vidikom zaštite prava kršćana na Bliskom istoku – napose onih u Siriji.

Papa je odgovorio prvo čestitajući joj Uskrs, dodajući kako je s pravoslavcima, osobno, uvijek imao dobre odnose, dok je bio nadbiskup u Buones Airesu. „Sestrinske smo Crkve – kazao je – s Tawadrosom gajim posebno prijateljstvo i držim ga velikim Božjim čovjekom, koji će Crkvu – u Božje Ime – voditi naprijed. Ima veliku apostolsku gorljivost. On je jedan od ‘fanatika’“ – našalio se Papa – “za utvrđivanje fiksnoga datuma Uskrsa, kao što sam to i ja. Tražimo način“ – rekao je Papa.

Što se tiče jedinstva sakramenta Krštenja, rekao je da napreduje. Krivnja za nastalo stanje je bila povijesna. Na prvim je saborima krštenje bilo jedno. Kad bi se kopti vjenčavali s katolkinjom išli bi katolicima, od njih bi se onda tražila vjera koju nisu imali; pa se onda krstilo uvjetno… „Stvar je pošla od nas, ne od njih“ – kazao je Papa, dodavši kako ruski pravoslavci priznaju katoličko krštenje i katolici njihovo.

Ekumenizam se ostvaruje u hodu, čineći djela milosrđa, pomažući i čineći stvari zajednički, kada se zajednički mogu činiti. Ne postoji statičan ekumenizam. Istina je da se teolozi trebaju dati na posao i usuglasiti se, no to se neće moći dobro ostvariti, bez hoda. Ono što sada možemo činiti jest da zajednički molimo, zajednički radimo, da zajedno činimo djela milosrđa i to znači napredovati – kazao je Sveti Otac, dodavši kako su odnosi s patrijarhom Kirilom, kao i s arhiepiskopom Hilarionom, dobri.

Na pitanje u pogledu krize u odnosima Amerike i Sjeverne Koreje, o tome što bi kazao predsjedniku Trumpu i ostalima odgovornima, kad bi ih susreo, Papa je odgovorio kako ih zove i nastavit će ih zvati i dalje, kao što je to činio i s drugim liderima, da problem nastoje riješiti diplomatskim putem, a u svijetu ima mnogo posrednika koji se nude. Pravi je put rješavanja problema put pregovora i diplomacije, kazao je.

Rat u komadićima, o kojemu govorim već oko dvije godine jest u komadićima, ali ti komadići su se proširili i koncentrirali u točkama koje su već otprije bile zagrijane, a sad su postale i pregrijane. Uvijek pozivam na diplomatsko i pregovorno rješavanje problema, jer to je budućnost čovječanstva. Potražimo diplomatsko rješenje – kazao je – i tu, vjerujem, Ujedinjeni narodi imaju dužnost preuzeti svoje vodstvo, koje se pomalo razvodnilo – kazao je papa Franjo.

Na pitanje o tome bi li se želio susresti s predsjednikom Trumpom kad doputuje u Europu te je li bilo kakvih zahtjeva za susretom, u tom smislu, Papa je kazao kako za sada još nije obaviješten o zahtjevu za takvim susretom, ali da on prima svakoga predsjednika, koji to zatraži.

Na samom koncu tiskovne konferencije, papa Franjo se još jednom srdačno zahvalio novinarima na njihovu doprinosu te kazao da nisu ni svjesni koliko svojim kronikama i člancima mogu učiniti dobra, jer trebamo ljudima pomoći; pomoći i doprinijeti komunikaciji i tisku, da nas povedu prema dobrim i pozitivnim stvarima, a ne dezorijentaciji. Pozdravivši novinare, preporučio se u molitve.

 

Autor: radio vatikan/rastimo u vjeri

928 total views, 2 views today

Facebook Comments

Admin

0 Comments

    No comments!

    There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

    Leave reply

    <

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: