Napokon slobodni

„Po ovom smo upoznali Ljubav: On je za nas položio život svoj” (1 Iv 3, 16)

Kako znaš da te netko voli? Riječi tu nisu dovoljne. Pa čak se i osjećajima tu ne može vjerovati jer se oni stalno mijenjaju. Kada se netko može identificirati s tvojim iskustvom, to je znak ljubavi. Danas se Bog identificira s ljudskom prolaznošću s najvećim misterijem: s patnjom i smrću. Samo ljubav nadilazi strah od smrti.

Liturgija Velikog petka je ganutljivo promatranje otajstva Križa , ali ne samo spominjanje nego za svakog vjernika doživljavanje Gospodinove muke. Grčki izraz pâsho (i izvedena imenica pâthema) sa značenjem „doživljavati”, „podnositi”, „patiti” u NZ dolazi 42 puta i odnosi se pretežito na patnju Krista i kršćana. Povijesno je utvrđeno da je Isus bio izložen patnjama i mučenjima koja su dosegla svoj vrhunac u raspeću. No, ono što u novozavjetnim spisima najviše upada u oči jest učestalost tvrdnji da njegova muka i smrt imaju spasenjsku vrijednost za sve ljude. Kristovo služenje bez granica, njegovo bezuvjetno darivanje sebe našlo je svoje potpuno ispunjenje u daru sebe samoga Ocu, u predanju svog života za spas ljudi.

Pisac poslanice Hebrejima govori o Isusu – Sinu Božjem velikom i jedinom Svećeniku koji nije tako dalek ljudima da „ne bi mogao biti supatnik u našim slabostima, nego poput nas iskušavan svime osim grijehom.” O tom svjedoči njegov zemaljski život, a osobito njegova muka u kojoj je u svom nevinom tijelu iskusio grubost, patnje, tjeskobe i slaboće ljudske naravi. Tako je on u isto vrijeme Svećenik i Žrtva koji kao okajnicu za grijehe ljudi nudi svoju vlastitu krv. „Ta Krist je u dane svoga zemaljskoga života, sa silnim vapajem i suzama prikazivao molitve i prošnje onome koji ga je mogao spasiti od smrti.” Ove su riječi odjek smrtne tjeskobe u Getsemaniju: „Abba – Oče tebi je sve moguće otkloni ovaj kalež od mene ali ne kako ja hoću nego kako ti hoćeš.” (Mk 14, 36) Slušati Krista svećenika i žrtvu znači poput njega primati križ, predajući se s njime Očevoj volji.

Događaj muke središnji je i ishodišni događaj evanđeoske predaje, bilo u odnosu na osobno Kristovo iskustvo, bilo u odnosu na iskustvo kršćana. Tu se radi o tome da je muka kao sastavni dio Kristova vazmenoga otajstva – smrti i uskrsnuća – najviša objava i priopćenje spasenjske Božje ljubavi. „Po ovom smo upoznali Ljubav: on je za nas položio život svoj” (1 Iv 3, 16). U Raspetomu su ljudi vidjeli potpuno očitovanje ljubavi jedinorođenoga Sina kojega „Bog posla u svijet da živimo po njemu. U ovomu je ljubav: ne da smo mi ljubili Boga, nego – on je ljubio nas i poslao Sina svoga kao pomirnicu za grijehe naše” (1 Iv 4, 8 – 10). Zbog toga se muka promatra kao najviši izraz Kristove ljubavi, a izvještaji muke su pokušaji približavanja prve Crkve otajstvu Kristove osobe, jer je u muci Krist pružio sebe u potpunosti. Nasljedovati Krista kontemplirajući događaje Muke znači usvajati načine na koje je Krist živio svoje postojanje kao naum Očev. Dakle, njegova muka se čitala i uvijek iznova stavljala pred vjernike kako bi imali sigurno i jako mjerilo prema kojem bi znali ravnati vlastiti život u kršćanskome smislu, to jest živjeti vlastiti poziv na vjeru kao „nasljedovanje Krista”. Sam Krist objašnjava koji su bitni uvjeti „nasljedovanja”: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svoj križ i neka ide za mnom.” (Mk 8, 34) Biti spreman „danomice” umrijeti, biti „danomice” vjeran Očevoj volji.

Nakon što je oplakivala smrt Spasiteljevu iz Crkve izvire himan hvale i klicanja:

[Časoslov, Veliki petak, Himan, šesti čas]

O križu blagoslovljeni,
Svem svijetu ti si ufanje!
Ti, nekoć drvo sramotno,
A sada vrata nebeska!

Na križu Spas naš, uzdignut,
Sve ljude k sebi privlači,
A đavô skršen, bez plijena,
Pobijeđen eto odlazi.

Sva slava tebi, Isuse,
Sa Ocem, Duhom Presvetim:
Udijeli nam u vječnost svu
Uživat križa plodove. Amen.


Izvor: Autor: vlč. Filip Pavlović/Laudato

1,598 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: