Kartuzijanci – jedan od najstrožijih i najmističnijih katoličkih redova

Danas na svijetu živi približno 380 kartuzijanaca i kartuzijanka u 22 samostana, od kojih je 5 ženskih.

O redu

1084. godine sv. Bruno sa šestoricom drugova osniva prvi samostan u Chartreuse kod Grenobla u Francuskoj. Osam godina kasnije papa Urban II. poziva sv. Brunu u Rim za osobnog savjetnika. Nakon nekoliko mjeseci sv. Bruno dobiva dozvolu da se opet povuče u samoću i da ustanovi drugi samostan u Kalabriji (Italija). 1141. godine prvi puta se okuplja generalni kapitul koji od sada ima vrhovnu vlast u kartuzijanskom redu. Danas na svijetu živi približno 380 kartuzijanaca i kartuzijanka u 22 samostana, od kojih je 5 ženskih. 5 samostana je u Francuskoj, 4 u Španjolskoj, 3 u Italiji, 2 u Južnoj Koreji, po 1 u Engleskoj, Argentini, Brazilu, Njemačkoj, Portugalu, Sloveniji, Švicarskoj i SAD.

Cilj

Kartuzijanski red ustanovljen je na ”hvalu slave Božje”, koja se ”intimnom ljubavlju sjedinjuje sa sobom” te tako donosi mnogo ploda. To je inače cilj svakog kršćanskog života; no posebnost ovoga reda je u tome što nema nikakvih drugih ciljeva. K tome cilju je usmjereno svo uređenje života u kartuziji i to zato da bi mogli ”usrdnije tražiti, brže naći i savršenije posjedovati samoga Boga” te tako dospjeti ”do savršene ljubavi”. Zato se ovi redovnici odriču svega što ne pomaže k tome jedinome potrebnome.

 

Dva različita puta

”Poglavita želja i cilj našeg zvanja je: u tišini i samoći naći Boga”. K tome jedinome cilju streme kartuzijanci na dva različita načina: kao patri (monasi u klaustru) ili kao braća(monasi – laici). 

Patri – žive u svojim ćelijama uzduž križnog hodnika, koje napuštaju samo u određenim časovima zborne liturgije ili u rijetkim prilikama zajedničke razonode. Vjernost ćeliji je u kartuzijnskom životu od odlučujućeg značaja. ”To je sveta zemlja, mjesto na kojem se, kao čovjek s prijateljem, često razgovara Gospodin sa svojim slugom. Tu se vjerna duša često sjedinjuje s Riječju Božjom, zaručnica sa Zaručnikom; tu se nebesa dotiču sa zemljom, božansko s ljudskim”.

Ćelija

Ćelija patra je zapravo jednokatna kućica s malim vrtom. U prizemlju je radionica opremljena s oruđem potrebnim za rad, jer patri i ručni rad obavljaju u ćeliji. Na katu je predsoblje koje zovemo ”Ave Marija”, mala kupaonica te spavaonica (cubiculum) gdje monah proživi većinu svojega vremena: tu moli, uči, jede i spava.

 

Hrana i post

Monah dobiva hranu kroz prozorčić pored ulaza dvaput na dan, osim u zimsko vrijeme, kada je dobiva samo jednom, a za večeru blaguje kruh i piće. Hrana je dobro pripremljena i obilna. Meso, osim ribljega, monasi nikada ne jedu. Jednom tjedno, obično u petak, imaju ”apstinenciju” kada prežive dan o kruhu i vodi. U došašću i korizmi se odriču i mliječne hrane. Ta posna pravila zahtijevaju doduše nemalo odricanja, nikako pak nisu štetna za zdravlje. Naprotiv, kartuzijanci nerijetko dožive duboku starost. Novaci se postu privikavaju postupno, pod vodstvom magistra novaka.

 

Šetnja i posjete

Jednom tjedno patri imaju dužu šetnju izvan samostanskih zidina. Idući u parovima, mijenjaju se tako da svatko ima priliku govoriti sa svakim. Takvu šetnju imaju braća jednom mjesečno, ako to žele. Osim tih šetnji i drugih nužnih izlazaka (npr. odlazak k liječniku), monasi samostan nikad ne napuštaju. Roditelji i rodbina mogu ih posjetiti jednom godišnje na dva dana ili dvaput godišnje na jedan dan. Telefon i internet ne koristimo za osobne potrebe.

Dnevni red radnim danima

 

U 23:00 održava se jutarnja molitva Preblaženoj Djevici Mariji u ćeliji. Nakon toga u crkvi od 23:30 slijedi jutarnja molitva. Nakon toga molu se pohvale Preblažene Djevice Marije u ćeliji, a od 6:00 moli se prvi čas u ćeliji.  Od 7:00 je adoracija u crkvi koja nije obvezna, a u 7:15 zajednička sv. Misa. Od 8.00 do 11:00 redom sledi: tiha Misa u kapelici, treći čas u ćeliji, čitanje Biblije, ručni rad i studija. Od 11.00 do 13:00 sati moli se šesti čas u ćeliji, potom ručak i odmor. U 13:00 deveti čas u ćeliji te vrijeme za rad i učenje. U 15.30  je večernja u ćeliji, a od 15.45 večernja u crkvi. U  17.00 večera, molitva i čitanje. Dnevni red završava u  18.00 kada je na rasporedu povečerje.

Mlađa braća koja su još u novicijatu imaju jedan sat rada manje nego starija braća, jer to vrijeme moraju
posvetiti studiju kršćanskog nauka. Nedjeljom i blagdanima dnevni red je nešto drugačiji.

 

Kad Bog zove…

Bog zove na vrlo različite načine. Pouzdan znak zvanja je ako netko u srcu osjeća Božji poziv da se preda samo Njemu Mnogo njih se odluči slijediti Božji poziv, biti posebno blizu Kristu. To još ne znači da ih Bog nužno poziva u kartuziju. Za kartuzijansko zvanje je potrebno još osjećati i čežnju za životom koji je potpuno posvećen molitvi i tišini, ili jasni, iako često nerazumljiv, poziv baš u kartuzijanski red.

 

Pater ili brat?

Kandidat se već pri ulasku u samostan mora odlučiti ili za život patra, ili za život brata. Gospodinov poziv k jednom ili drugom obliku života možemo prije svega prepoznati po darovima koje je On dao, i po unutarnjoj pobudi srca. Znakovi za patrovsko zvanje su: sklonost strožoj izvanjskoj samoći, otvorenost i sposobnost za  svećeništvo, volja za studiranjem, sluh za pjevanje; za zvanje brata su pak: sposobnost i volja za fizički rad, sklonost prema poniznom i skrovitom životu te k većoj jednostavnosti i slobodi u molitvi, osjećaj pozvanosti na konkretno služenje subraći. Patri više utjelovljuju Isusa koji samotno moli na gori, a braća pak više Isusa u njegovom skrovitom životu u Nazaretu.

Sposobnost

Kandidat svakako najprije mora biti vjernik – katolik s uređenim vjerskim životom i s bar osnovnom vjerskom izobrazbom. Nadalje, mora biti tjelesno i duševno zdrav, sposoban jednako za samoću kao i za život u zajednici, te spreman ispunjavati sve dužnosti koje mu nalažu njegovo zvanje i njegovi poglavari. Najvažnija od osobina koje trebaju resiti kandidata je sposobnost odmjerene i trijezne prosudbe. Kandidate mlađe od 20 i starije od 45 godina primamo tek iznimno. 

Video:

 


Autor: kartuzija-pleterje.si/rastimo u vjeri

6,793 total views, 36 views today

Facebook Comments

Admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

*

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

%d blogeri kao ovaj: