KADA (BLAGDANSKO) DARIVANJE POSTANE PODMIĆIVANJE Dar bez srca nije dar

Prosinac, kao mjesec čiji dani prolaze u iščekivanju Božića, često se poistovjećuje s mjesecom darivanja. Darivanje je važan element u društvenim odnosima jer darivanje pruža zadovoljstvo i osobi koja daruje i onoj osobi koja darove prima. Darivanjem se često iskazuje ljubav, poštovanje, naklonost, zahvala, isprika. Većinom će ljudi darivanje povezivati s poklanjanjem materijalnih dobara, iako darivanje može podrazumijevati poklanjanje vlastitoga vremena, davanje savjeta, dijeljenje znanja i sl. Djecu se od ranoga djetinjstva uči da je darivanje poželjno i nešto što se očekuje, osobito u posebnim prigodama. Hoće li tko znati kako darovati i kako primiti dar, ovisi o odgoju i običajima koji su karakteristični za pojedinu obitelj. U obiteljima u kojima se nije pridavala velika pozornost darivanju i dijeljenju, gdje se na darivanje gledalo kao na nešto nevažno, djeca ne će znati primati niti davati dar. S druge strane, djeca koja su odrastala u obiteljima u kojima se njegovalo umijeće darivanja i dijeljenja, znat će kako uveseliti sebe i drugu osobu. Roditelji trebaju odgajati djecu u takvom duhu da ih mali, pažljivo osmišljeni ne nužno kupljeni nego napravljeni darovi izrazito usrećuju, a prepoznavanje pažnje i ljubavi onoga tko daruje od neprocjenjive je vrijednosti.

Cilj darivanja nije puko davanje darova, jer to može svatko, nego tajna leži u tome da osoba osluškuje potrebe osobe koju želi darivati, da poznaje čemu se raduje i da dar bude u skladu sa željama druge osobe. Vrijednost dara nikada se ne bi trebala mjeriti visinom novčanoga iznosa, nego količinom radosti i zadovoljstva koju taj dar izaziva kod druge osobe. Ponekad i najmanja sitnica može više usrećiti nego neki skupi dar. Jer spoznaja da se netko brine, da zna što druga osoba želi i treba, to sitnici daje veliku moć koja šalje poruku da je osoba nekomu važna.

Običaj darivanja star je koliko i čovječanstvo. Još su stari Rimljani jedni drugima darivali grančice imele, pozlaćene orahe i lješnjake, novčiće s likom božanstva koje su štovali, kolače i svijeće kao simbol svjetlosti na životnom putu. Perzijanci su najčešće poklanjali jaja kao simbol blagostanja, a u kršćanstvu je darivanje započelo posjetom triju mudraca koji su došli vidjeti tek rođenoga Isusa.Granice dopuštenoga

Darivanje bi trebalo imati jedno jedino pravilo – darivanje od srca jer na taj način osoba iskazuje svoje poštovanje i ljubav prema drugoj osobi. No u današnje vrijeme, kad se kupovanje većinom događa u posljednji čas, a sve pod pritiskom da se mora nešto darovati i da darovi moraju biti novčano vrijedni, nerijetke su situacije kada se daruju »promašeni« darovi. Darovi mnogo govore o onom tko ih dariva i kakvu poruku šalje. Ako dijete stalno dobiva skupe darove, dobit će poruku da je sve dopušteno, da granice ne postoje i da mora dobiti što god zamisli. »Krivi« dar odraslim osobama šalje poruku da su nevažni i da se onaj tko daruje nije uopće potrudio, nego je izvršavao neku socijalno poželjnu aktivnost. Dar je vrlo moćan način komunikacije iz koje se može iščitati kako tko doživljava drugu osobu i koliko mu je važan taj odnos. Dar vrijedi onoliko koliko je tko sebe uložio u dar, a ne kolika je njegova materijalna vrijednost. Darivanje nije čin koji se događa samo za blagdane i proslave, nego i kad osoba želi svojim darom iskazati zahvalnost drugoj osobi koja joj je u nekom teškom trenutku priskočila u pomoć, pomogla u određenim situacijama ili udovoljila nekoj potrebi.Uzrok korupcije leži u sebičnosti i pohlepnosti ljudi koji žele ugrabiti za sebe više nego što im pripada, odnosno uzrok korupcije treba tražiti u moralnoj degradaciji

Poslovno je darivanje uobičajeno i očekivano u sustavu suvremenoga poslovanja. Darivanjem poslovnih partnera šalje se poruka o sebi, zaposlenicima, tvrtki koju osoba predstavlja, načinu na koji tvrtka posluje i kulturi komuniciranja. Darom se šalje poruka što osoba misli o svom poslovnom partneru i što osobi znači suradnja s njim.

No kada darivanje postaje podmićivanje? Onda kada kupnjom dara netko npr. želi ublažiti osjećaj krivnje, poput roditelja koji je često odsutan od kuće ili je često okupiran svakodnevnim problemima i ne posvećuje onoliko vremena djetetu koliko bi htio. Tada darivanje postaje podmićivanje, a djeci se šalje poruka da se pažnja koju im roditelji poklanjaju mjeri brojem darova. Djeca mogu odrastati u uvjerenju da je stalno darivanje najsigurniji pokazatelj ljubavi, odanosti, izraz zahvalnosti, a zbog usredotočenosti na materijalnu vrijednost dara, djeca mogu imati poteškoće u shvaćanju njegove simbolične vrijednosti i važnosti darivanja.

Učenje podmićivanja kao i učenje darivanja počinje od najranije dobi. Vrlo se često mogu čuti rečenice: »Ako pospremiš sobu, dobit ćeš  novu igračku«, »Ako pojedeš povrće, moći ćeš dulje gledati televiziju« i sl. I tim činom počinje podmićivanje u dječjoj dobi. Jednostavnije je, lakše i brže podmititi dijete nekom igračkom kako bi se smirilo i prestalo s nedoličnim ponašanjem. No s vremenom roditelj počinje podmićivati dijete za najosnovnije stvari poput pranja ruku, odlaska u krevet, pojedena obroka, dolaska na vrijeme doma. Zapravo, roditelj potkupljuje dijete za sve njegove obveze koje se podrazumijevaju. Podmićivanje donosi brze no kratkoročne rezultate, a ostavlja posljedice koje su itekako vidljive u budućnosti. Potkupljivanje s vremenom čini djecu otpornom na darove i »mito«, a svakim daljnjim podmićivanjem dijete traži još više. U odrasloj se dobi dijete koje je najčešće dobivalo darove kako bi ga se podmitilo ponaša onako kako su se ponašali njegovi roditelji – pokušava darivanjem odnosno podmićivanjem doći do svoga cilja.»Sitna« korupcija

Svako darivanje koje ima nečasne namjere s pomoću kojih se želi doći do nekoga osobnoga cilja koji nikako nije etičan ni moralan zapravo je podmićivanje i takve darove valja odbiti. No korupcija je duboko ukorijenjena u svim porama društva – danas kao da je postalo »normalno« i uobičajeno dati i tražiti »zahvalu« u vidu dara za nešto što bi se samo po sebi trebalo podrazumijevati, a sve u cilju ostvarenja interesa, i onoga koji »dariva« i onoga koji »darove« prima.

Koruptivni oblici ponašanja svoje korijene imaju još u antici; još su stari Rimljani u Rimskom pravu definirali korupciju kao kazneno djelo koje podrazumijeva davanje, primanje ili traženje koristi s ciljem da se utječe na službenika u vezi s njegovim poslom. I u Bibliji se navodi: »Ne primaj mita, jer mito zasljepljuje oči mudrih, a ugrožava stvar pravednih.«

Uzrok korupcije leži u sebičnosti i pohlepnosti ljudi koji žele ugrabiti za sebe više nego što im pripada, odnosno uzrok korupcije treba tražiti u moralnoj degradaciji, lošem odgoju.

Često se može čuti kako ljudi navode da je visina plaće uzrok korupcije, odnosno podmićivanja – kad bi plaće bile više, i korupcije bi bilo manje. U jednoj, ali manjoj mjeri te tvrdnje imaju svoje uporište. No osoba koja je sklona primanju »dara« za nečasnu radnju, radnju koja nije etična ni moralna, »dar« bi primila i da ima primanja koja premašuju sve ljudske potrebe. Stvar je moralnih vrijednosti i etičkih normi, a nikako visine materijalnih primanja.

Danas je »sitno« podmićivanje od socijalno nepoželjne pojave postalo običaj, i to se većinom smatra dijelom pristojnoga ponašanja. I podmićivanje i pristajanje na podmićivanje na »dobrom« su putu da postanu uobičajene i u potpunosti prihvatljive aktivnosti kao i brojne druge pojave društvene patologije. Normaliziranjem »sitne« korupcije postavlja se pitanje u kojem trenutku »sitna« korupcija prerasta u »krupnu«, gdje je granica između njih. O bilo kojoj vrsti korupcije da je riječ, ona u svojoj biti i dalje ostaje mračna strana društva. Normaliziranje podmićivanja i uzimanja »darova« dovodi sve češće do takvih oblika ponašanja. Ljudi su često skloni prosuđivati o nekim pojavama na temelju vlastitoga iskustva i rijetka je ona osoba koja se nikad u životu nije susrela s pojavom koruptivnoga ponašanja te temeljem svoga iskustva procjenjuje da je korupcija prisutna u svim porama društva, čemu dodatno ide u prilog i činjenica da se takvo ponašanje tolerira. Iz svega se donosi zaključak da je svaki pokušaj odupiranja toj pojavi uzaludan te da je jednostavnije ponekad okrenuti glavu i ponašati se u skladu s ponašanjem većine.Mjere od ranoga djetinjstva

Antikorupcijske, preventivne mjere trebaju započeti od ranoga djetinjstva, i to odgojem. Moralnost se »odgaja« tako da djeca usvajaju i uče poštovati društvene norme i pravila, obzirnost i uzajamnost. Uspostava samokontrole oblik je ponašanja koji djetetu omogućuje da se strpi, prevlada strah, nastavi se baviti nekom aktivnošću čak i onda kad je teško i kad je potrebno uložiti više napora, da prepusti prednost drugima. Ono dijete koje iskazuje promišljenost, strpljivost, marljivost, a svlada oholost, hvalisavost, neumjerenost i lakomislenost, iskazuje odlike samoregulacije ponašanja. Učenje i poticanje altruističnoga ponašanja te bespogovorno poštivanje moralnih normi još su neki putovi koje dijete mora prijeći kako bi izraslo i razvilo se u moralnu osobu kojoj je svaki oblik korupcije neprihvatljiv i kao takav mora biti sankcioniran. Poštivanje društvenih normi, moralnih pravila, samokontrola i samoregulacija te altruizam sastavnice su prosocijalnoga ponašanja koje bi trebalo biti u srži svakoga odgoja. Iako se na prvi pogled može činiti da je tanka granica između darivanja i podmićivanja, te dvije pojave nikako nisu na istom kontinuumu. Darivanje označuje iskaz naklonosti, ljubavi; darivanju je cilj istinski usrećiti drugu osobu, izazvati kod nje osjećaj da je važna i prepoznata. Darivanje ne uključuje zakon recipročnosti – ja tebi, ti meni; iskreno darivanje nesebičan je čin, čin iskazivanja poštovanja i zahvalnosti.

S druge strane, podmićivanje uključuje trženje: kupac – trgovac – odnos. To nije iskreno darivanje, nego takvo darivanje nužno uključuje određena potraživanja.

I za kraj, lako je prepoznati ispravno darivanje – onaj tko daruje, daruje od srca, a onaj tko prima dar, prima ga s velikom radošću, ne imajući pri tome nikakve skrivene motive.

Autor: Glas Koncila

1,228 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: