Božićno vrijeme i sva običaja za Božić

Sveti Stjepan

Spomendan svetog Stjepana Prvomučenika je 26. 12., dan kada liturgijski proslavljamo mučenika. Nakon božićne idile Isusova rođenja i velike božićne radosti slavimo prvog mučenika iz povijesti kršćanstva. Taj dan je prilika za posjete i imendanska slavlja. Svoj imendana slave svi oni koji nose ime Stjepan, ili muške i ženske izvedenice od tog imena. Negdje sam pročitao da je u Istri, u Trsteniku bio običaj da se u to mjesto na spomendan svetog Stjepana dođe jašući na konju ili na mulama. Običaj je napušten kada je nestalo konja i mula, jer se više nisu uzgajale.

Blagoslov kuća i obitelji

U većini župa diljem Zagrebačke nadbiskupije na Štefanje počinje blagoslov kuća i obitelji. A tako je vjerojatno i u drugim biskupijama. On traje od svetog Stjepana pa sve do sveta Tri Kralja. U nekim velikim, gradskim župama blagoslov kuća i obitelji traje duže. Blagoslov kuća je godišnji posjet župnika, obilazak obitelji u jednoj župi. Župnika obično prate ministranti ili odrasli pratioci. Mnoge su seoske župe zadržale običaj da uz svećenika idu dva pjevača koja pjevaju na ulazu i izlazu iz kuće. U župi svetog Vida, Brdovec zovu ih „škropci“, oni koji su uz svećenika koji škropi, blagoslivlja sa blagoslovljenom vodom kuću i članove obitelji. Zato je poželjno da na okupu bude cijela obitelj. Na stolu obitelji koja prima blagoslov je uobičajeno je da bude križ, zapaljena svijeća, blagoslovljena voda i Biblija. Nekada je svećenik, ili jedan od pratioca pisao gredom na vratima godinu i početna slova imena triju kraljeva. 19 G+M+B 84. Taj spomen na blagoslov kuće pisan je kredom, a značio je da je kuća blagoslovljena 1984. godine. U naše vrijeme ne piše se više kredom, nego se ostavljaju naljepnice za vrata.

Dan sv. Ivana 27.12.

Na Januševo, na spomendan svetog Ivana Evanđeliste u vinorodnim krajevima, pod svetom misom se blagoslivlja vino kojeg vjernici donesu u molim bočicama.

Nevina dječica 28.12.

Nevina dječica se kalendarski slave 28. prosinca. Crkva se taj dan spominje djece koja su nevina pobijena sa željom Heroda da se na taj način pobivši malu djecu „ riješi“ Isusa. U nekim krajevima Lijepe naše taj dan zovu Šibarje ili Šibalice. U Podravini, kraj Pitomače, u župi svetog Franje Ksaverskog, Kozarevac i susjednim župama dekanata je sačuvan običaj šibanja. Tako su moji ministranti svojevremeno na moje čuđenje, jer to nisam znao, prateći me na blagoslovu kuća i obitelji šibali školsku djecu po kućama. Uživali su u tome. U Sinjskoj krajini na Nevinu dječicu roditelji lagano, nježno šibaju svoju djecu, a potom ih daruju suhim voćem i slatkišima.

Stara i Nova Godina

Na Silvestrovo, Silvestar papa 31. 12. je zadnji dan u građanskoj godini. U ranom srednjem vijeku Nova Godina je počinjala na Božić, a u novije vrijeme Stara godina završava 31. 12., a Nova Godina započinje 1. siječnja. Ono što je hvale vrijedno na Staru godinu jest pružena mogućnost od Crkve da svatko u svojoj župi može sudjelovati u Misi Zahvalnici za sve dobro koje je proživljeno u tekućoj Godini. Misa Zahvalnica se obično slavi u 18,00 sati, kako bi svi oni koji se spremaju za doček Nove Godine mogli pripremiti.  Nova Godina je ujedno i  svjetski dan mira, prilika za novi i bolji, duhovno – vjernički početak novog brojanja dana i godine.

Bogojavljenje – Sveta Tri Kralja, 6. siječnja

Bogojavljenje se još u teologiji naziva „teofanija“, objava, objavljivanje Isusa Krista trim kraljevima koji su došli sa Istoka u grad Betlehem prateći zvijezdu repaticu. Došli su mu se pokloniti i predati darove. Blagdan Sveta Tri Kralja pokazuje Isusovu božansko univerzalnu pripadnost svim narodima svijeta. Na Tri Kralja se na početku mise uz molitvu litanija Svih Svetih blagoslivlja Trikraljska voda. Mole se litanije, blagoslovna molitva nad vodom u koju se stavlja sol da je čuva od pokvarljivosti.  Blagoslovljena voda tijekom liturgijske godine služi za krštenje novokrštenika, male djece, a vjernici je mogu koristiti za blagoslov polja, vinograda i svega onoga što žele blagoslivljati. Tri Kralja se liturgijski slave 6. siječnja. Tada službeno završava božićno vrijeme, i već drugi dan počinje vrijeme kroz godinu. Obično na sveta Tri Kralja, ili dan prije završava blagoslov domova i obitelji. Sa borova u crkvi i po obiteljskim kućama skida se nakit,  borovi „ odlaze u prošlost“, a tako i božićne jaslice. U sjeverozapadnim krajevima Hrvatske, u okolici Zagreba, jednom dijelu Zagorja i okolice Bjelovara u grupama po tri dječaka u predvečerje obilaze kuće i pjevaju.  „ Betlemehari  sa zvijezdom od kartona, koja je na štapu pjevaju pod prozorom ili pred kućnim vratima: „ O sveta tri kralja o blažen vaš dan, kad Sveti Kralj Mladi bil s neba poslan.“  Ljudi ih obično nakon otpjevane pjesme daruju sa novcem i drugim darovima.

Predbožićno vrijeme, vrijeme došašća i božićno vrijeme je sigurno najljepše vrijeme u crkveno liturgijskoj godini. To je vrijeme sabranosti, mira, darivanja i razmišljanja nad stvarnošću da je rođen u Betlehemu Bog ( Božić-mali Bog). Zornice i božićna ispovijed su mogućnost za dobru duhovnu obnovu pojedinca i obitelji. Božićne jaslice su fantastična prigoda za roditelje sa malom djecom da zastanu pred jaslicama i kroz razgovor učine prvu katehezu o Isusovom rođenju. Pjevanje lijepih hrvatskih božićnih pjesama za koje se ne znaju autori a vrlo su lijepe, podižu „ duhovni adrenalin“ u svakom čovjeku, donose radost ljudskog postojanja i vjerovanja. Lijepi običaji diljem Lijepe naše vezani uz Božić potvrda su da su Hrvati imali svoju kršćansku kulturu stoljećima. Sve te običaje je vrijedno njegovati i sačuvati, jer su specifično samo naši. Ali nikako i nikada se ne smije smetnuti s uma da je Božić više od običaja, više od ispunjenog obiteljskog stola i raznih poklona i delicija. Dobro je darivati i stavljati pod bor darove. Ali je još više vrijedno da sami sebe stavimo u božićnu molitvenu stvarnost i duhovna promišljanja koja nas molitveno dovode malenom Isusu. Isus i betlehemske jaslice nam puno toga poručuju u našem životu. Siromaštvo, daljina od vlastitog doma, druženje sa priprostim ljudima nije prokletstvo, nego blagoslov Boga i božićne noći. Neka nas ovaj Božić povede u duhovne dubine Božje riječi i njegova zemaljskog rođenja. Budimo jedni drugima radost i dar evanđeoskih vrijednosti svojim osobnim vjerničkim svjedočanstvom.

vlč. Vladimir Trkmić

1,277 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: