Božić – svetkovina mira u hrvatskim katoličkim domovima i obiteljima

Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! Uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! Uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je i čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! S odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući!

Božić je svetkovina mira u hrvatskim katoličkim obiteljima U mnogim hrvatskim krajevima bio je običaj da se na taj dan ide na više misa, pa čak i tri. Prva je misa polnoćka, druga je rana jutarnja, a zove se pastrica, zornica ili mala misa, i obično se na toj misi išlo na pričest. Treća misa se zove poldanica ili vela misa.

Mlađa čeljad, a posebno djevojke, su se za svaku misu presvukle u drugu svečanu haljinu. U kući na stolu često je bila čitavo vrijeme biti boca s rakijom i košarica sa smokvama, orasima, lješnjacima, bademima, za goste i čestitare koji će doći u kuću.

Svaki hrvatski kraj obiluje svojim božićnim specifičnostima.

Ručak je bio svečan i obilan, a za stolom se morala naći čitava obitelj. Do iza ručka su svi ukućani na okupu, a popodne mlađa čeljad odlazi čestitati prijateljima i znancima. Ako na Božić pad kiša, vjerovalo se da će roditi sve što se motikom okopava.

Značajan je i bogati bio božićni jelovnik. Uz tradicionalna jela na stolu će se naći sve vrste voća, povrća i mesa, za to vrijeme neobično obilje bilo brojem vrsta jela bilo količinom. Osobito su značajna peciva i božićni kruhovi, božićna pečenka u ravničarskim krajevima Slavonije i Bosanske Posavine, te hladetina.

Božić se pretežno svetkuje oduvijek po tradiciji intimnije, unutar same obitelji. U starijoj tradiciji poznat je polaznik ili položar, prvi posjetitelj koji na Božić uđe u kuću; u nekim krajevima je to na Badnjak, Stjepanje ili Novu godinu, uz kojega je vezano više običaja i vjerovanja. On treba biti zdrav i krepak momak, jer to kući donosi sreću. Gotovo svi običaji vezani uz polaznika imaju isti cilj i smisao da se izazove radost i uopće blagostanje čitavoga doma.

Božićno čestitanje najprije se događalo u kući među članovima obitelji. Zatim je obuhvatilo rođake i prijatelje, a na kraju sve mještane. Čestitanje Božića od kuće do kuće, tzv. koledanje, obavljalo se uz pjevanje božićnih pjesama, a čestitari, zvani betlehemari ili pastiri, bi primali darove.

Vjernost kršćanskoj poruci Božića iskazuje se izrazima božićnog čestitanja: Faljen Isus! Čestit vam bio Bog i Božić i sveto slavno porođenje! Uz odgovor: I vaša duša kod Boga bila! Ili: Čestit Božić i porođenje Isusovo! Uz odgovor: Čestita ti vira i duša! Lijepa je čestitka: Na dobro ti došlo porođenje Gospodinovo! S odgovorom: I tebi, brate, i svim tvojim u kući!

Svetkovanje blagdana uključuje božićni odlazak u crkvu na mise, ali i znakove izmirenja između zavađenih unutar obitelji, roda ili među susjedima. Čestitanje Božića silno povećava radost slavljenja božićnog blagdana i rođenja Isusa Krista. Vjernost običajima može snažno umnožiti tu radost, ali vjernički narod nikada ne zaboravlja da je Isus Krist Svijeta Razveselitelj. Tu radost, osim općeprihvaćene pjesme u zbiru obilja hrvatskih božićnih popijevki iz svih krajeva svijeta (hrvatska božićna baština pjesama najbogatija je na svijetu), izrazito naglašava pjesma iz okolice Šibenika:

Veselmo se ov čas, braćo premila,
jer je Diva noćas Sina rodila.
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš!
Svitlost u jedan čas bi svita svemu
kad Marija rodi u Betlemu,


Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
Naša slodost, Spasitelju naš!
Pastiri, sad vi stada pustite,
ditiću malom svi skupno hodite,
Zdrav Isuse, naša radost, naša dika,
naša slodost, Spasitelju naš.

Božićni tjedan ili božićna osmina, uključuje blagdan Sv. Stjepana, Sv. Ivana apostola, Nevinu dječicu ili Mladence, Stara godina ili Silvestrovo. Ti dano također su bili i jesu krcati božićnim događanjem koje prate osobiti pučki običaji: na Stjepanje ili Štefanje grupe mladića obilaze selo i s popratnim pjesmama čestitaju Stjepanima i Šteficama imendan; na Svetog Ivana, koji dolazi iza Stipanja, blagosivljaju se vina, iznosi slama iz kuće i stavlja na voćke da bolje rode; na Nevinu dječicu, Mladence ili Herdoševo, dan iza Svetog Ivana, u mnogim je krajevima običaj da se s vrbovim šibama ljudi lagano udaraju šibanje, a nekoć i je bilo prisutno i starohrvatsko “biranje kralja” te drugih narodnih dužnosnika.

Sretan i od Boga blagoslovljen Božić svim obiteljima i ljudima dobre volje!

Izvor: narod.hr

1,094 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    <

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    Hide Related Posts
    %d blogeri kao ovaj: