Vijesti

Danas je poseban blagdan kada slavimo ulazak Isusa u Jeruzalem to zovemo “Cvjetnica”

Na dan Cvjetnice, masa malih oduševljenih ljudi u Izraelu išla je za Isusom i pratila ga na njegovom putu iz Betanije u Jeruzalem.

Nosili su maslinove grančice i klicali su mu; “ Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje”.

Mi u procesiji, danas, ponavljamo gestu oduševljena
naroda koji je pratio Gospodina, pri njegovom ulasku u Jeruzalem. Nosimo maslinove grančice, (
dobijemo ih od prijatelja s mora) uz cvijeće procvjetalog voća našega kraja, pjevajući idemo za
Isusom da mu izrazimo svoju privrženost i odanost.

Običaj vjerničkih povorki s palminim grančicama nastao je u Jeruzalemu u IV. stoljeću, a u Rimu se prakticira od IX. stoljeća, odakle se raširio po cijeloj Crkvi. Uskrsnuće Isusovo u kršćanstvu je temeljna vjerska istina da je Bog-Otac svoga Sina Isusa Krista treći dan uskrisio od mrtvih, odnosno da je Isus umro i uskrsnuo.

To će nam biti znak da ostanemo vjerni Kristu, sve do druge Cvjetnice. Prvo, mnoštvo je Isusa slavilo
kao pobjednika. Ali na Veliki petak, samo pet dana poslije ta ista masa, raspaljena krivim optužbama
Isusovih neprijatelja, vikala je “Raspni ga, raspni ga!” Isus je dobro znao kako će se mnogi za samo
nekoliko dana okrenuti protiv njega.

Želimo li mu, doista i mi danas ostati vjerni? Jer do uskrsnog slavlja, moramo ići putem Isusovim,
putem križa, a teže puta nema. Prvi dio slavi Isusa sa Cvijećem, a drugi dio s Trnjem. Tako nas
Cvjetnica uvodi u tajnu velikog petka.

Stoga je u novijoj liturgiji ova nedjelja dobila ime – Nedjelja muke Gospodnje. Mi ljudi trebamo reći,
kako su blagdan Cvjetnica i velikog petka otvorena suprotnost opasnom stvaranju “ slike” o nekom
čovjeku, kao i svakom nametnutom “ planu”.

Cvjetnica i velik petak dokazuju kako kriva “ slika” koju zli ljudi stvore o nekom čovjeku, može toga
čovjeka odvesti u smrt, kao i to da sotonski planovi mogu uništiti i najvećeg Pravednika. To se
obadvoje dogodilo Isusu.

Zato mi danas na Cvjetnicu, križ kitimo cvijećem ili maslinovim grančicama. Dakle, priznajemo križ
kao stablo novoga života. Slavljem Cvjetnice počinje slavlje velikog tjedna.
Mi želimo pozdraviti Isusa koji danas na nove načine ulazi u naše vrijeme. Želimo mu iskazati svoje
divljenje za sve što je za naš učinio i čini.

Prihvaćamo njegovo predanje kao hranu našega života. Kličimo mu Hosana kao zajednica koja ga
ispovijeda Bogočovjekom i koja živi u iščekivanju njegova slavnog dolaska kad će svaki jezik priznati
:Isus Krist jest Gospodin.

Kao prvo, isplati se činiti dobro, radi dobra samoga. To nas ispunja dubokim mirom, koji nam nitko ne može oduzeti. S druge strane, čovjek vjernik u tome gleda Isusa Krista. On je upravo zbog svoje predanosti uskrsnuo, pobijedio svako zlo i samu smrt. Čovjek vjernik – ne gubeći tlo pod nogama i ne prezirući ovaj svijet – ipak upire pogled u ono što je vječno, što je trajno. Crkva ovih dana slavi Isusovu smrt, ali i njegovo uskrsnuće. Neće Bog dopustiti da zlo ima zadnju riječ. Primjer nam je Isus Krist, raspeti i uskrsnuli. To je naša radost i naša nada. To je poruka Uskrsa koji je pred nama.

Inače, Cvjetnica je svoje ime dobila još u rimskoj liturgiji u 4. i 5. stoljeću i tada se nazivala Dominica de passione Domini, odnosno Nedjelja Muke Gospodnje, jer je uvodila u tajnu Velikog petka, da bi stoljeće kasnije postala Dominica in palmis, odnosno Nedjelja cvjetnica.


Autor: rastimo u vjeri
(Visited 606 times, 1 visits today)

Povezani članci

Učitavam....

Ova web stranica koristi kolačiće za poboljšanje vašeg iskustva. Pretpostavit ćemo da je to vama u redu, ali možete odustati ako želite. U redu Pročitaj više

Također pročitajte
Vidjelica Vicka poziva na pojačanu molitvu i pokajanje za svoje…