50. obljetnica čuda zvanog Zagrebačka Biblija

Proslavljena 50. obljetnica Zagrebačke Biblije, objavljene u vrijeme  komunističkog režima, na kojoj su radili vodeći hrvatski bibličari i jezikoslovci, kao što su fra Bonaventura Duda i Jure Kaštelan

U sklopu prvog međunarodnog znanstvenog skupa „Hrvatski prijevodi Biblije – jezikoslovni i kulturni pristup”, kojeg od 26. do 28. rujna priređuje Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkog društva (HFD) i Katolički bogoslovni fakultet (KBF) Sveučilišta u Zagrebu, u srijedu 26. rujna obilježena je 50. obljetnica Zagrebačke Biblije u organizaciji Kršćanske sadašnjosti iz Zagreba.

Uz ostale uzvanike svečanosti u dvorani „Vijenac“ Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu nazočili su predsjednik i član skupštine Kršćanske sadašnjosti zagrebački pomoćni biskup Ivan Šaško i prof. dr. sc. Stjepan Baloban, rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta i nekadašnji direktor Kršćanske sadašnjosti prof. dr. sc. Željko Tanjić, dekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu prof. dr. sc. fra Mario Cifrak, direktor i glavni urednik Kršćanske sadašnjosti dr. sc. Stjepan Brebrić, predstavnici vjerskog, društvenog, znanstvenog i kulturnog života. U sklopu obilježavanja održan je okrugli stol u povodu 50. obljetnice tiskanja Zagrebačke Biblije „Zagrebačka Biblija – vrijeme – okolnosti – značenje“. Na okruglom stolu govorili su dr. sc. Katica Knezović, profesorica filozofije odgoja, etike i bioetike na Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, zatim novinar, književnik i prevoditelj Marko Grčić te akademik Ivan Golub.

 

Prof. Knezović je iznijela detaljni povijesni presjek nastanka Zagrebačke Biblije u izdanju izdavačke kuće „Stvarnost“. Na prijevodu Biblije, započetom krajem 1966., radili su bibličari s Katoličkog bogoslovnog fakulteta, a ključnu ulogu u njezinu nastanku imao je zagrebački nadbiskup kardinal Franjo Šeper, rekla je Knezović.
Akademik Golub je istaknuo kako Biblija ima važnost ne samo za vjeru već i za jezik pojedinog naroda. Podsjetio je na prijevod Svetoga pisma na hrvatski jezik u 17. stoljeću isusovca Bartola Kašića te kako je prvi tiskani prijevod cijeloga Svetoga pisma na hrvatski jezik, koji je načinio franjevac Petar Katančić, objavljen 1831. u Budimu.
Grčić je istaknuo kako je posebnost Zagrebačke Biblije to što su na njoj radili ljudi iz Crkve i izvan nje. Uz književnika Juru Kaštelana, istaknuo je, ključnu ulogu u tome pothvatu imali su Bonaventura Duda, Jerko Fućak i Josip Torbar.

Zagrebačka Biblije predstavlja četvrti cjeloviti prijevod Biblije na hrvatski jezik, i prvi koji je tiskan u Hrvatskoj, odnosno u Zagrebu. Biblija je objavljena 1968. godine u vrijeme komunističkog režima. Državni izdavač Stvarnost je potkraj 1966. i početkom 1967. godine pozvao bibličare Katoličkog bogoslovnog fakulteta, istog onoga koji je 15 godina prije bio isključen iz zagrebačkog fakulteta, da pripreme prijevod Biblije. Glavni urednici su bili književnik i sveučilišni profesor Jure Kaštelan te bibličar Bonaventura Duda, a ostali članovi uredništva bili su Josip Tabak i Jerko Fućak.

Okupljeni su i sljedeći književni suradnici: Branko Brusar, Olinko Delorko, Filibert Gass, Marko Grčić, Stjepan Hosu, Božo Kukolja, Tomislav Ladan, Nikola Miličević, Zvonimir Mrkonjić, Ante Sekulić, Nikola Šop i Ton Smerdel. Biblijski suradnici su bili Bonaventura Duda, Jerko Fućak, Ivan Golub, Ante Kresina, Janko Oberški Ljudevit Rupčić i Celestin Tomić. Jezični suradnici bili su Marko Grčić, Jure Kaštelan, Zvonimir Mrkonjić i Josip Tabak, kojemu je bila povjerena generalna lektura sveukupne Biblije s uvidom u hebrejski izvornik. Korektor otisaka prijevoda Biblije bio je Stjepan Hosu koji je nekoć bio Golubov gimnazijski profesor.

 

S radom se krenulo 1. svibnja 1967. godine, na blagdan Josipa Radnik, a objavljena je 14. rujna 1968. na blagdan Uzvišenja svetoga križa u Zagrebu. Tiskana je u 60 tisuća primjeraka, koji su odmah rasprodani, pa je ubrzo tiskano njih još 40 tisuća. Godine 1974. otkupila ju je Kršćanska sadašnjost, a u sjedećih pedeset godina tiskana je u gotova pola milijuna primjeraka. Spomenik Zagrebačkoj Bibliji otkriven je 9. siječnja 2010. ispred franjevačkog samostana na Kaptolu povodom dijamantne obljetnice svećeničkog ređenja fra Bonaventure Dude.

 

U sklopu svečanog obilježavanja 50. obljetnice Zagrebačke Biblije u predvorju Nadbiskupijskog pastoralnog instituta priređena je izložba Biblija iz zbirke Biblija Siniše Vukovića na različitim svjetskim jezicima. Predstavljen je i Vukovićev Čakavski pištular. U predstavljanju su sudjelovali akademik Tonko Maroević i književnik Siniša Vuković.

 

 


Autor: IKA | Bitno.net

1,519 total views, 6 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

    %d blogeri kao ovaj: