10. listopada sveti Daniel Comboni – misionarsko sjeme danas donosi puni plod u Africi gdje kršćanstvo raste najbrže na svijetu!

Tada se činilo kako s njime nestaje misijski san o evangelizaciji srednje Afrike. No, on je stalno govorio kako njegovo djelo neće umrijeti i ono zaista danas cvate poput dobrog sjemena bačenog u afričku zemlju.


I to je istina: danas je Afrika kontinent u koje kršćanstvo cvjeta i širi se na Europljaninu nezamisliv način!

U Africi je kršćanstvo zamijenilo islam na vodećoj poziciji među vjerskim zajednicama s najvećim brojem pripadnika. Kršćani sada čine 46,53 posto stanovništva kontinenta, muslimani 40,64 posto i sljedbenici afričkih religija 11,8 posto.

U 31 od 59 afričkih država prevladava kršćansko stanovništvo. Većinski je islamska 21 zemlja, a u 6 država dominiraju tradicionalne religije. Dok su Afrikanci godine 1900. činili samo 2 posto ukupnog broja svih kršćana u svijetu, sada predstavljaju oko 20 posto. Za deset godina zajednice svih krštenih Afrikanaca postat će najveća kontinentalna skupina kršćana u svijetu, veća i od europske, kao i od obiju polovica američkih kontinenata.

Već i sada je broj praktičnih vjernika u Africi veći nego u Europi!

 

Pogledajte donji graf o broju katolika u Africi, s napomenom da u Africi jako raste i kršćanstvo protestantskih denominacija koje je umrlo u Europi:

 

 

Photo: Pew Research Center

 

Tko je misionar koji je posijao sjeme kršćanstva u Africi?

Sveti Daniel Comboni rođen je u mjestu Limone sul Garda u blizini Brescie 15. ožujka  1831. Rano se oduševio za misijski ideal u Zavodu don Mazze u Veroni. Godine 1854. zaređen je za svećenika, a tri godine kasnije odlazi u Afriku zajedno s drugim don Mazzinim pitomcima. Pothvat, međutim, doživljava neuspjeh.

No, Daniele je zauvijek zavolio Afriku i vrativši se u Italiju počinje stvarati novi misionarski plan. Obišao je glavne europske države, uvjeravajući sve kako je došlo vrijeme evangelizacije Afrike. Na grobu sv. Petra u Rimu 1864., Comboni stvara novi plan i strategiju duhovne obnove Afrike. Uvjeren je kako Afriku valja spašavati uz pomoć Afrike. U Kairu 1869., u prigodi otvaranja Sueskog kanala posjetitelji uočavaju kako u Combonijevim školama crne učiteljice poučavaju djecu. Njegova je zamisao o spašavanju Afrike predviđala uključivanje i suradnju svih snaga Crkve.

Comboni uskoro osniva dvije zajednice, jednu mušku i jednu žensku, čiji će članovi biti spremni dati život za Afriku. Nakon toga s prvim sljedbenicima odlazi na težak put u srce afričkog kontinenta. Mnogi od njegovih prvih suradnika stradavaju od tropskih groznica, no on ustraje.

Comboni se usred krvavih sukoba i podivljale sebičnosti bori protiv trgovine crnim robljem, spreman je usprotiviti se pašama i služiti prosjacima, potiče bijelce da vjeruju crncima, a crnce da se pouzdaju u sebe i uzmu budućnost u svoje ruke. Od pape i biskupa na I. vatikanskom koncilu Comboni traži značajni svjetski pothvat na dobro Afrike.

Utemeljio je Institut misionara Srca Isusova. Iscrpljen od groznice Comboni umire 10. listopada  1881., u pedesetoj godini života u Khartoumu u Sudanu. Tada se činilo kako s njime nestaje misijski san o evangelizaciji srednje Afrike. No, on je stalno govorio kako njegovo djelo neće umrijeti i ono zaista danas cvate poput dobrog sjemena bačenog u afričku zemlju.

 

Photo: Pew Research Center

 

Kristovo Evanđelje možda umire u Europi, što dijelom ovisi i o nama katolicima Europe, ali strelovito i nezaustavljivo raste u Africi i zemljama tzv. trećeg svijeta, kako je sam Isus rekao na kraju Evanđelja po Mateju!

 

Predviđanje da će 2060. čak 6 od 10 država s najvećim brojem kršćana biti u Africi (nije uračunata Kina):

 

 


Izvor: narod.hr

3,186 total views, 3 views today

Komentar

0 Komentara

    Nema komentara!

    Trenutno nema komentara, ali vi možete biti prvi koji će ostaviti komentar za odabranu objavu.

    Postavite odgovor

    Your email address will not be published. Required fields are marked *

    *

    Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.