Što je uzrokovalo veliku tamu u času Isusove smrti?

Prošle sam se nedjelje trgnuo kad smo stigli do sljedeće rečenice iz Evanđelja: “Bijaše već oko šeste ure kad nasta tama po svoj zemlji – sve do ure devete, jer sunce pomrča, a hramska se zavjesa razdrije po sredini.” (Lk 23, 44-45) “Sunce pomrča?” Stvarno? Prevoditelji Biblije čiji tekst slušamo na misi sigurno to nisu tako preveli! Ali jesu. Uh. Zato sam ja reagirao kako sam reagirao…

4975936615_c56f66c902_z

O Mjesecu

Luna – ili Mjesec, kako to nebesko tijelo inače zovemo – obiđe oko Zemlje svakih 29,5 dana. Također se obrne oko svoje osi svakih 29,5 dana. To nije bizarna slučajnost, nego fenomen usklađivanja morskih mijena s Mjesečevim mijenama. Baš kao što sila teža Mjeseca na Zemlji uzrokuje plimu, i Zemljina sila teža utječe na Mjesec. Utjecaj je toliki da je s vremenom promijenio Mjesečevu rotaciju i orbitu sve dok se nisu uskladile. To nije tako samo za naš Mjesec. I drugi su mjeseci u Sunčevom sustavu tako povezani s planetima oko kojih se kreću.

Jedna posljedica usklađivanja morskih mijena s Mjesečevim mijenama jest da je Mjesec Zemlji pokazuje uvijek istu stranu. Nismo znali što je na drugoj strani Mjeseca sve dok nismo počeli slati sonde i svemirske brodove da kruže oko njega. No većinu vremena ne možemo vidjeti ni cijelu vidljivu stranu Mjeseca. Kad je Mjesec na istoj strani Zemlje kao i Sunce, Sunčeve zrake padaju na nevidljivu stranu Mjeseca, tako da je vidljiva strana u tami. To zovemo mlađakom.

Kad je Mjesec na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce, Sunčeve zrake padaju na vidljivu stranu Mjeseca i cijelu je osvjetljuju. To zovemo uštapom. Kad je Mjesec pored Zemlje, Sunčeve zrake padaju na polovicu vidljive strane, tako da je pola Mjeseca osvijetljeno. To zovemo polumjesecom. To je pravo objašnjenje za Mjesečeve mijene koje gledamo svakog mjeseca. Ne radi se o tome da Zemljina sjena pada na Mjesec (to se rijetko događa). Bitno je na koji dio vidljive strane Mjeseca padaju Sunčeve zrake dok Mjesec kruži oko nas.

Kakve to veze ima s Isusovim raspećem?

O pomrčinama

Pomrčina se dogodi kad se jedno nebesko tijelo kreće između druga dva. Zemlji se događaju dva tipa pomrčina – Sunca i Mjeseca. Pomrčina Sunca dogodi se kad se Mjesec kreće točno između Zemlje i Sunca, priječeći nam (ili djelomično priječeći) pogled na Sunce. Pomrčina Mjeseca dogodi se kad se Zemlja kreće točno između Sunca i Mjeseca, zbog čega Zemljina sjena padne na Mjesec, koji djelomično ili potpuno potamni (ili pocrveni! Zanimljivo!).

Pomrčine Mjeseca su rijetki događaji kada Zemljina sjena stvarno padne na Mjesec.

Kad se događaju pomrčine

Sad, na osnovi onoga što smo rekli o mjesečevim mijenama, pitam vas: kad se pomrčine mogu dogoditi? Ako promislite, trebali biste se brzo sjetiti odgovora.

Ako se pomrčina Sunca dogodi kad se Mjesec kreće točno između Zemlje i Sunca, onda Mjesec mora biti između Zemlje i Sunca – za mijene koju zovemo mlađakom. Pomrčina Sunca ne može se dogoditi ikada drugo jer bi Mjesec tada bio na pogrješnom dijelu neba.

(Također: pomrčine Sunca ne događaju se za svakog punog Mjeseca jer to što je Mjesec na istoj strani Zemlje kao i Sunce nije isto što i kad je Mjesec točno između Zemlje i Sunca.) Obratno: ako se pomrčina Mjeseca dogodi kad je Zemlja točno između Sunca i Mjeseca, onda se mora događati kad je Mjesec na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce – za mijene koju zovemo punim mjesecom.

Pomrčina Mjeseca se mogu dogoditi samo tada.

(I još: pomrčine Mjeseca ne događaju se za svakog punog mjeseca jer nije isto biti na suprotnoj strani Zemlje u odnosu na Sunce i biti točno suprotno od Zemlje u odnosu na Sunce.)

Opet: Kakve to veze ima s Isusovim raspećem?

Židovski kalendar

U Isusovo su vrijeme Židovi koristili lunisolarni kalendar. To znači da su uzimali u obzir podatke o Mjesecu (poput mijena) i podatke o Suncu (poput ravnodnevnica). Nama je ovdje bitan dio o Mjesecu. Točnije: židovski su mjeseci vezani uz mjesečeve mijene. Svaki je mjesec počinjao svetkovinom za mlađaka, kako čitamo u Bibliji (npr. Kol 2,16). U Jeruzalemu je čak postojao sud koji je određivao početak mjeseca čim bi bio uočen mlađak. Mišna, zbirka usmenih propisa zapisanih oko 200.n.e., čak sadrži pravila o tome tko može biti svjedok pojavi mlađaka i o tome kako provjeriti te svjedoke. Kad bi sud odredio da je mlađak uočen, slali bi glasnike iz Jeruzalema da objave početak novog mjeseca ostalim židovskim zajednicama. Zato je viđenje mlađaka bilo bitno za određivanje početka mjeseca i blagdane koji su bili u pojedinom mjesecu, poput Pashe.

Zašto je Pasha važna?

Pasha, židovski blagdan kojim se slavilo oslobođenje Izraelaca iz egipatskog ropstva, važna je i nama, jer je tada razapet Isus.

Sva Evanđelja povezuju raspeće s Pashom:

Znate da je za dva dana Pasha, i Sin Čovječji predaje se da se razapne. (Mt 26,2)

Za dva dana bijaše Pasha i Beskvasni kruhovi. Glavari svećenički i pismoznanci tražili su kako da ga na prijevaru uhvate i ubiju. (Mk 14,1)

Kada dođe Dan beskvasnih kruhova, u koji je trebalo žrtvovati pashu, posla Isus Petra i Ivana i reče: ‘Hajdete, pripravite nam da blagujemo pashu.’ (Lk 22,7-8)

Rekavši to, opet iziđe pred Židove i reče im: ‘Ja ne nalazim na njemu nikakve krivice. A u vas je običaj da vam o Pashi nekoga pustim. Hoćete li dakle da vam pustim kralja židovskoga?’ (Iv 18,39)

Znači, prema kronologiji imamo jako dobre dokaze da je Isus razapet na Pashu. Zapravo, Isus je dijelom baš zbog Pashe tada razapet: bio je u Jeruzalemu radi blagdana kad su vlasti odlučile da ga ubiju.

O Pashi

Pasha pada na 14. dan mjeseca Nisana. Kako je objašnjeno u Levitskom zakoniku: U prvom mjesecu [t.j. Nisanu] četrnaestoga dana u suton jest Pasha u čast Jahvi. (Lev 23,5) Nisan, kao i svi ostali mjeseci židovskog kalendara, počinje viđenjem mlađaka. Za koje je mjesečeve mijene pala Pasha? Ako Mjesec obiđe oko Zemlje za 29,5 dana, onda je 14. dan tog ciklusa vrlo blizu punog mjeseca. Koja se pomrčina može dogoditi za punog mjeseca?

Pomrčina Mjeseca, a ne pomrčina Sunca.

Zato sam se trgnuo

Trgnuo sam se jer je Lk 23,44-45 ovako prevedeno: Bijaše već oko šeste ure kad nasta tama po svoj zemlji – sve do ure devete, jer sunce pomrča, a hramska se zavjesa razdrije po sredini. Ne! Ta se pomrčina ne može dogoditi na Pashu! Pomislili biste da prevoditelji to nisu znali. No to ne drži vodu, jer se činjenica da pomrčina koja se tada dogodila nije bila solarna redovito spominje u komentarima Lukina evanđelja, a prevoditelji su s tim komentarima sigurno bili upoznati i konzultirali su ih pri prevođenju.

Znali su, ali iz nekog razloga ih nije bilo briga.

Namjerna pogrješka

Ako pogledate grčki tekst koji su preveli kao jer sunce pomrča, vidjet ćete da piše:

tou hēliou eklipontos

Tou hēliou znači od (zbog) Sunca.

Eklipontos definitivno znači pomrčina.

Je li Luka tvrdio da se dogodila pomrčina? Moguće je da Luka nije razumio ritam pomrčina. U starom svijetu su to rijetki razumjeli. 600 godina prije toga grčki filozof Tales zaprepastio je svoje suvremenike predvidjevši pomrčinu koja se dogodila 28. svibnja 585. pr. Kr. Čak i da Luka nije razumio ritmove pomrčina, nije tvrdio da se dogodila pomrčina u onom smislu na kojeg mi mislimo. Eklipontos je particip glagola ekleipō (zakazati, prekinuti, prestati). Pomrčina Sunca događa se kad se Sunčeva svjetlost prekida jer ispred Sunca prolazi Mjesec. No reći da se Sunčeva svjetlost prekinula nije isto što i reći da se dogodila pomrčina Sunca. (Sunčeva se svjetlost prekida svake večeri.)

Prevoditelji su, dakle, namjerno pogriješili. Grčki tekst ne zahtijeva takav prijevod.

Što kaže znanost

Znanost nam ne kaže što je bila tama koja je prekrila Zemlju za vrijeme raspeća. Moglo ju je prouzrokovati, Božjom providnosti, bilo koja prirodna sila koju je Bog odabrao. Neki znanstvenici misle da je Bog izazvao jugo koje je pokrenulo oluju prašine. Drugi misle da se radilo o debelom sloju oblaka. Moglo je posrijedi biti i nešto drugo, još čudesnije. Ako znanost daje naslutiti bilo što o toj tami, daje naslutiti da to nije bila pomrčina Sunca.

No naša detektivska priča još nije gotova.

Još nešto

Sjećate se da sam vas pitao koja bi se pomrčina mogla dogoditi za punoga mjeseca na Pashu? Pomrčina Mjeseca, zar ne? Onda je logično pitati: Je li se dogodila? Neki od vas znaju da je Isus vjerojatno razapet 3. travnja 33. godine n.e. Znate što? Kad je te noći izašao Mjesec, iz Jeruzalema se mogla vidjeti djelomična pomrčina Mjeseca. To se možda spominje u Novom zavjetu.

Na dan Duhova, kad je Petar propovijedao, citirao je proročanstvo iz knjige proroka Joela (Jl 2,31), govoreći okupljenom mnoštvu:

Sunce će se prometnut u tminu, a mjesec u krv
prije nego svane Dan Gospodnji velik i slavan. (Dj 2,20)

Petar želi reći da se u njihovo vrijeme ispunjava Joelovo proročanstvo, i činjenica da se Sunce pretvorilo u tamu za vrijeme raspeća mu je bila poznata, a i zabilježio ju je Luka u Djelima apostolskim. Pomrčina Mjeseca može učiniti da Mjesec izgleda crvenkast, i Petar možda govori o pomrčini koja se dogodila nekoliko tjedana prije, 3. travnja 33. godine, one noći kad je Isus ležao u grobu. Razmislite o simbolici: Isus je upravo bio prolio svoju krv, a Mjesec je izgledao kao da krvari. Nije ni čudno što se Petru to činilo kao ispunjenje proročanstva!

Tako, kad sljedeći put čujete uobičajeni prijevod Lk 23,44-45, neka vas utješi činjenica da se za raspeća stvarno dogodila pomrčina, ali ne pomrčina Sunca.

Jimmy Akin | National Catholic Register

Prijevod: Ana Naletilić | Bitno.net

2,128 total views, 0 views today

(Visited 588 times, 1 visits today)
Admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*