Papa rimskim župnicima: Nemojte se zatvarati u sebe

Nije dobar polovičan svećenički život, a ni svećenici ili biskupi koji se ne osjećaju grješnicima i zatvaraju se u sebe, nego zreli životi u vjeri koja je u stanju potaknuti vjeru u drugima – rekao je papa Franjo župnicima Rimske biskupije, u prigodi tradicionalnoga susreta na početku korizme, održanoga u četvrtak, 2. ožujka, u bazilici Svetoga Ivana Lateranskoga. Prije meditacije Papa je ispovjedio 15 svećenika, zadržavši se u ispovjedaonici oko sat vremena.

Jačati u drugima vjeru u Isusa, to je – prema Papinim riječima – poslanje župnikâ. Razmišljanje je pape Franje, dijelom unaprijed napisano, a dijelom improvizirano, upravljeno svima: misionaru, sjemeništarcu, svećeniku, biskupu; ono je poziv da nastave hoditi putom formacije i dozrijevanja vjere, kako bi bili potvrđeni u vjeri, jer – kako je objasnio – mi možemo utvrditi vjeru naše braće, naroda.

Rado ponavljam da svećenik ili biskup, koji se ne osjeća grješnikom, koji se ne ispovijeda, koji se zatvara u sebe, ne napreduje u vjeri – istaknuo je Papa. Ali, imamo paziti da ispovijed i raspoznavanje vlastitih napasti uključuju i uzimaju u obzir tu pastoralnu nakanu koju Gospodin želi dati svima nama, svim svećenicima – napomenuo je Sveti Otac te dodao – Nama, svećenicima, cilj ima biti jačanje vjere.

Ako vjera ne jača, ostaje nezrela – napomenuo je Papa – A ima ljudskih, pa i svećeničkih života koji su na pola puta; na pola puta su jer vjera nije ojačala, nije postala zrela… Mi svećenici, ako naša vjera nije zrela, i sposobna pobuditi vjeru u drugima, mogli bismo učiniti zlo. Ali ako vjera raste, čini mnogo dobra.

Upravo što se tiče rasta, Papa je potaknuo na pozorno čitanje apostolske pobudnice ‘Evangelii gaudium’ koja – kako je rekao – stalno govori o rastu i dozrijevanju, u vjeri i u ljubavi, u solidarnosti, kao i u razumijevanju Riječi. Stoga je jasno da prvi navještaj obuhvaća također put formacije i dozrijevanja. Ističem: put formacije i  dozrijevanja u vjeri – kazao je Papa te napomenuo kako do rasta u vjeri dolazi kroz susrete s Gospodinom tijekom života. Ti se susreti čuvaju u sjećanju poput blaga, i oni su naša živa vjera, u osobnoj povijesti spasenja.

Oslanjajući se na tri uporišta: na sjećanje, nadu i razlučivanje trenutka, Papa je objasnio da je sjećanje ukorijenjeno u vjeri Crkve, u vjeri naših otaca; nada podupire vjeru; a na razlučivanje trenutka – kako je rekao – mislim u trenutku djelovanja, u trenutku kada primjenjujem vjeru koja djeluje kroz ljubav.

Sjećanje na primljene milosti smješta našu vjeru u povijest, u povijest vjere naših otaca – objasnio je Sveti Otac. Nada me vodi, upućuje me na obzor; ona je zvijezda, ali i ono što me podupire. Nada otvara vjeru Božjim iznenađenjima, a to našoj vjeri daje svježinu i otvara obzore. I na kraju, u određenom trenutku, na svakom raskrižju trebam raspoznati konkretno dobro, korak naprijed u ljubavi koji mogu učiniti, ali i način na koji Gospodin želi da ga učinim. Razlučivanje – prema Papinim riječima – konkretizira vjeru, ono ju čini djelatnom putem ljubavi, pomaže nam dati vjerodostojno svjedočanstvo.

Papa se potom okoristio prizorom košarkaša koji – kako je rekao – prikuje nogu na zemlju poput osi i okreće se odlučujući što poduzeti: zaštititi loptu, ili pronaći prostor za dobacivanje drugom igraču, ili pak uzeti zalet i poći prema košu. Eto, ona noga, čvrsto oslonjena na tlo, oko koje se krećemo, za nas je Krist – istaknuo je Papa, a potom ponovno spomenuo apostolsku pobudnicu ‘Evangelii gaudium’, u kojoj se ističe da „misionarsko srce“ ne odustaje od mogućega dobra, iako bi se moglo uprljati uličnim blatom, najsiromašnijima, najmanjima.

Vjerovati da se u njima nalazi Krist, razlučiti na najbolji način kako bi se učinio mali korak prema Njemu, za dobro tih ljudi, to je napredak u vjeri – istaknuo je Sveti Otac. Kao što je i hvala napredak u vjeri, i željeti više je također napredak u vjeri; nije to dobročinstvo, nego napredak u vjeri – dodao je te kao primjer ‘napretka u vjeri’ dao Šimuna Petra, kojemu Isus u svakom trenutku daje da čini djela vjere, sve dok nije postao papa.

Osvrnuvši se na dva imena Šimuna Petra, papa Franjo je kazao da njegova vjera napreduje i raste u napetosti između ta dva imena: između Šimuna, ribara, grješnika, prijatelja…; i Petra, stijene na kojoj se gradi, onoga koji ima ključeve, koji govori zadnju riječ, koji pase ovce i brine se za njih. Njihovo se uporište, odnosno oslonac, nalazi u Isusu. I mi imamo dva imena, neka ih svatko potraži – kazao je Papa. Vjera Šimuna Petra ima trenutke veličine, kao kada je priznao da je Isus Mesija, ali i one u kojima radi velike pogrješke; trenutke krajnje slabosti i potpune zbunjenosti, sve do sramotnoga trostrukog nijekanja pred slugama.

Ipak, u toj izmučenoj vjeri Šimun Petar ima poslanje potvrditi i učvrstiti vjeru svoje braće, našu vjeru – istaknuo je papa Franjo te objasnio da možemo razlikovati tri vrste misli, nabijenih osjećajima, koje djeluju u kušnjama Šimuna Petra. Neke mu misli dolaze od njega samoga; druge potiče izravno đavao (od zloga duha); a treća vrsta misli jesu one koje dolaze izravno od Gospodina ili od Oca (od dobroga duha).

Možda je najveća đavlova napast bila pobuditi u Šimunu Petru misao da nije dostojan biti Isusov prijatelj, jer ga je izdao. Teret naših grijeha često nas udaljuje od Gospodina, – primijetio je Papa – ali On je vjeran, uvijek je vjeran, i uvijek nas vodi naprijed. Uvijek je siguran Gospodinov oprost. Napast je uvijek prisutna u životu Šimuna Petra, ali i u našem životu. Još više, – istaknuo je papa Franjo – bez napasti se ne napreduje u vjeri.

Na završetku meditacije Sveti je Otac župnicima darovao primjerak knjige jednoga starog kapucina iz Buenos Airesa, oca Luisa Drija, velikoga ispovjednika – kako je rekao Papa – naslovljene „Ne boj se oprostiti“. Možda će nam pomoći rasti u vjeri u Gospodina koji je toliko milosrdan u praštanju – istaknuo je papa Franjo. Bio je to dar i ujedno poziv rimskim župnicima.

 

autor: radiovaticana.va

1,218 total views, 4 views today

Admin

0 Comments

No comments!

There are no comments yet, but you can be first to comment this article.

Leave reply

<

*

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.

%d blogeri kao ovaj: